Wikipedija:Navođenje izvora
|
Ovo je smjernica Wikipedije na hrvatskome jeziku. Svi bi je suradnici trebali poštovati. |
|
Ova stranica ukratko: Na izvore upućujemo u tekstu, što bliže izravno ili neizravno prenesenoj tvrdnji. Navod izvora treba sadržavati sve podatke nužne za njegovu jednoznačnu identifikaciju. |
 Smjernice Wikipedije (WP:SW) |
|---|
| Međusobna suradnja |
| Rad na člancima |
Navođenje izvora smjernica je Wikipedije za održavanje kvalitete i nepristanog gledišta. Wikipedija ne podržava promicanje vlastitih stavova ili teorija, već se fokusira na navođenje provjerljivih i vjerodostojnih izvora odnosno pisanje na osnovi objavljenih radova koji se mogu pronaći i provjeriti u javnosti ili preko Interneta. Spekulacija (Wikipedija nije kristalna kugla!) i vlastita sinteza znanja nisu dozvoljeni.
Slijedeći opća bibliografska pravila o citiranju izvora, na izvore je najbolje uputiti u samome tekstu, što bliže prenesenoj tvrdnji.[1] To je zbog autorskih prava posebno važno kada se tvrdnja izravno navodi (citira od riječi do riječi unutar navodnika), a radi provjerljivosti svakako poželjno i kada se sadržaj izvora neizravno navodi (prepričava ili parafrazira). Čitatelja se na izvor upućuje (referira) pripisivanjem u tekstu, koje na Wikipediji ponegdje još zovemo i linijskim pripisivanjem, prema engl. inline citation. Njime se povezuje tvrdnja iz izvora s bibliografskom jedinicom prikazanom na dnu članka koja sadrži dovoljno podataka o djelu potrebnih za njegovu jednoznačnu identifikaciju: ime autora, datum izdavanja, naslov djela, ime časopisa ili internetske stranice, adresu arhivirane verzije, datum pristupanja izvoru, brojčane identifikatore (DOI, ISBN) i slično.
Wikipedija nije knjižna enciklopedija koja bi bila ograničena prostorom, stoga se pozdravlja navođenje korisne literature i navođenje poveznica na online literaturu putem vanjskih poveznica. Standardne knjižne enciklopedije koriste raspoloživo mjesto na papiru pa je popis literature obično ispušten u općim enciklopedijama: nema ga u Općoj enciklopediji JLZ-a, Hrvatskoj enciklopediji niti u Općoj i nacionalnoj enciklopediji. Naprotiv, specijalizirane enciklopedije poput Tehničke enciklopedije, imaju na kraju skoro svake natuknice kratak popis literature. Wikipedija nema problema s prostorom, stoga je navođenje literature dobrodošlo, a kod npr. statističkih ili povijesnih podataka obvezno. U članku od nekoliko rečenica ne treba navoditi popis literature od stotinjak knjiga, no kad se radi o temi koja nije općepoznata, navođenje izvora je u pravilu nužno, tj. njihovo nenavođenje može dovesti do brisanja članka uslijed neprovjerljivosti informacija.
Doslovno prenošenje dijelova članaka iz djela na koje se pozivamo nije dopušteno, odnosno dopušteno je samo kao doslovan citat u mjeri kojom se ne krše autorska prava.
|
Pravilo Wikipedija:Provjerljivost navodi: Izvor treba biti naveden jasno i precizno tako da ga čitatelji i suradnici Wikipedije mogu lako naći. Kad se radi o knjigama, uz sve osnovne podatke koje postoje – o autoru, naslovu, izdavaču, mjestu i vremenu izdavanja, ISBN-u, nužno je navesti i stranicu knjige koja potkrjepljuje ono o čemu pišemo.
Izvor na koji se pozivamo, bilo da je to poveznica na internetsku stranicu (izvan Wikipedije) ili neko tiskano djelo, navodi se između oznaka (tagova) <ref> i </ref>. U tekstu će na mjestu unosa biti prikazana plava brojčica s poveznicom na pripadnu stavku u popisu izvora korištenih u članku, a ona će prikazivati sve što je upisano između dviju oznaka.
Da bi navodi izvora ili referencije bili pravilno oblikovani, najbolje ih je unositi s pomoću predložaka za izvore {{Citiranje weba}}, {{Citiranje časopisa}}, {{Citiranje knjige}}, {{Citiranje novina}} u kojima se podatci o autorima, naslovu, nazivu časopisa, web-adresi i dr. unose kao odvojeni parametri, a sami predlošci ubacuju između oznaka <ref> i </ref>.
Vidi i: Kategorija:Predlošci za izvore.
Primjer citiranja članka u časopisu
<ref name="sl2020">{{Citiranje časopisa
|author=Ivan Marković
|title=O imenolikosti hrvatskih posvojnih pridjeva
|url=https://hrcak.srce.hr/249280
|year=2020.
|journal=Suvremena lingvistika
|volume=46|issue=90|pages=223–238|id=10.22210/suvlin.2020.090.03
}}</ref>
Kôd se obično piše u jednom redu. Upravo ovako će referenciju dodati suvremeni Wikipedijin uređivač teksta (VisualEditor). U njemu je najčešće dovoljno unijeti DOI, ISBN ili web-adresu stranice iz kojih će sustav popuniti ostale podatke. Ista se referencija može potom koristiti više puta na stranici kroz isto sučelje.
Ručno bi se ovaj isti navod prema pravilima hrvatskoga pravopisa[2] unosio kao
<ref>Ivan Marković. 2020. O imenolikosti hrvatskih posvojnih pridjeva. ''Suvremena lingvistika'' 46 (90): 223–238.</ref>
Referenciji se može dati proizvoljno ime (eng. name) za ponovnu upotrebu na stranici, ovdje je ono "sl2020":
<ref name="sl2020">Ivan Marković. 2020. O imenolikosti hrvatskih posvojnih pridjeva. ''Suvremena lingvistika'' 46 (90): 223–238.</ref>
Za svaki sljedeći navod iste referencije bit će dovoljno u tekstu unijeti
<ref name="sl2020" />
Ako bi se htjelo dodati i poveznicu na internetsku stranicu članka u časopisu, ručno bi se unosilo:
<ref name="sl2020">Ivan Marković. 2020. [https://hrcak.srce.hr/249280 O imenolikosti hrvatskih posvojnih pridjeva]. ''Suvremena lingvistika'' 46 (90): 223–238.</ref>
Primjer citiranja knjige
I knjige se mogu citirati s pomoću predloška, baš onako kako to radi VisualEditor,
<ref name="IBM">{{Citiranje knjige|title=Cudnovate zgode segrta Hlapica|first=Ivana|last=Brlić-Mažuranić|year=2003.|publisher=Školska knjiga|location=Zagreb|isbn=953-0-12345-6}}</ref
ili ručno kao
<ref>Brlić-Mažuranić, Ivana. 2003. ''Čudnovate zgode šegrta Hlapića''. Školska knjiga. Zagreb. ISBN 953-0-12345-6</ref>
Primjer citiranja internetske stranice
Citiranje s pomoću predloška
<ref name="Cekol">{{Citiranje weba
|url=http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac265.nsf/AllWebDocs/ogr1
|title=Čeh, Leh i Meh
|author=Sandra Cekol
|work=Vijenac
|publisher=Matica hrvatska
|date=29. travnja 2004.
|accessdate=11. ožujka 2021.
}}</ref>
ili ručno kao
<ref name="Cekol">Sandra Cekol. 29. travnja 2004. [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac265.nsf/AllWebDocs/ogr1 Čeh, Leh i Meh]. ''Vijenac''. Matica hrvatska. (pristupljeno 11. ožujka 2021.)</ref>
Na kraju navoda izvora koji je podložan promjenama poželjno je staviti datum pristupanja izvoru, a i datum kada je izvor objavljen ako postoji takav podatak.
Poveznice na internetske izvore često imaju kratak vijek trajanja i nakon nekoliko godina ne vode nikamo. Time mnogi izvori postaju bezvrijedni. Preporuča se zato svaki važan internetski izvor (iscrpne novinske članke, tablice s podatcima, osobne stranice i sl.) arhivirati na serveru poput archive.org ili potražiti arhiviranu verziju na hrvatskom arhivu weba haw.nsk.hr pa tu verziju također uključiti u referenciju:
Stranica arhivirana na haw.nsk.hr:
<ref>{{Citiranje weba
|title=Otvoreno pismo Vesne Parun o napuštanju DHK-a
|author=Vesna Parun|work=vecernji.hr|publisher=Večernji list|accessdate=2021-03-12
|url=https://www.vecernji.hr/kultura/otvoreno-pismo-vesne-parun-o-napustanju-dhk-a-140031
|date=13. svibnja 2010.
|archiveurl=http://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/6/30551/www.vecernji.hr/kultura/otvoreno-pismo-vesne-parun-napustanju-dhk-a-clanak-140031.html
|archivedate=2010-05-16
}}</ref>
Stranica arhivirana na archive.org:
<ref>{{Citiranje weba
|title=Otvoreno pismo Vesne Parun o napuštanju DHK-a
|author=Vesna Parun|work=vecernji.hr|publisher=Večernji list|accessdate=2021-03-12
|url=https://www.vecernji.hr/kultura/otvoreno-pismo-vesne-parun-o-napustanju-dhk-a-140031
|date=13. svibnja 2010.
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210312000606/https://www.vecernji.hr/kultura/otvoreno-pismo-vesne-parun-o-napustanju-dhk-a-140031
|archivedate=2021-03-12
}}</ref>
Uporaba istog izvora na više od 3 mjesta u članku, različite stranice
Ako se ista knjiga u članku rabi više od 3 puta kao izvor, nema smisla da svaki put u odlomku "Izvori" piše cijeli navod (ime autora, knjige, izdavač, mjesto, godina izdanja, ISBN, stranica). U takvom slučaju poželjno je rabiti jednu od sljedeće dvije metode:
- Uporaba dodatnog odlomka "Literatura"
U dodatnom odlomku "Literatura" navedu se sve generalije knjige kao što je gore objašnjeno, a između <ref> oznaka se navodi samo prezime autora, godina izdavanja knjiga i broj stranice. Ta tri parametra najčešće su dovoljna za razlikovanje dviju knjiga u jednom članku, ako kojim slučajem nisu, molimo dodajte još onoliko parametara koliko je potrebno da se dvije knjige razlikuju.
Ovo je poželjan način navođenja izvora u slučaju uporabe iste knjige kao izvora na više od 3 mjesta u članku.
- Uporaba predloška {{is}} (izvor stranica)
Na jednom mjestu se definira izvor bez određenog broja stranice, a stranica se definira preko predloška {{is}}:
<ref name="HG">... ime autora, knjige, izdavača, mjesto, godina izdanja, ISBN ...</ref>{{is|str. 322.}}
što upućuje na stranicu 322 izvora HG.
Svaka sljedeća uporaba izvora je kraća, primjer uporabe za knjigu ranije definiranu kao "HG", stranica 357:
<ref name="HG" />{{is|str. 357.}}
Između teksta i oznake izvora (oznaka <ref></ref>) molimo ne ostavljajte razmak jer se kod prikaza teksta može dogoditi prijelom retka na mjestu između teksta i poveznice na izvor, čime oni više ne bi bili vizualno povezani. Ako se izvor odnosi na cijelu rečenicu ili odlomak, oznaka izvora stavlja se iza interpunkcijskog znaka na kraju rečenice, također bez razmaka.
Važno je naglasiti da se izvor valja navesti što bliže izjavi odnosno tekstu na kojeg se dotični izvori odnosi. Ako se izvor odnosi na dio rečenice, izvor je logično i poželjno navesti na kraju tog dijela rečenice, kako bi se izbjegli nesporazumi. Tada se izvor navodi uz riječ, no ako uz tu riječ postoji interpunkcijski znak (zarez, dvotočje ili slično), izvor se navodi nakon njega (a ne između riječi i interpunkcijskog znaka), u oba slučaja bez razmaka. Ako se pak izvor odnosi na cijelu rečenicu ili odlomak teksta, onda ga se navodi na kraju rečenice odnosno odlomka. Ako se navodi više izvora za isti tekst, izvore je potrebno postaviti jedan do drugog bez razmaka (ovako: <ref>[Izvor 1]</ref><ref>[Izvor 2]</ref><ref>[Izvor 3]</ref>), iz istog razloga da bi se izbjegao prijelom retka.
 Ispravno
|
 Neispravno
|
| Hrvatska je zemlja tisuće otoka.[1] | Hrvatska je zemlja tisuće otoka. [1] |
| Hrvatska je zemlja tisuće otoka.[1] Naseljeno ih je 48,[2] najveći je Cres,[3] a polovica su hridi i grebeni. | Hrvatska je zemlja tisuće otoka[1]. Naseljeno ih je 48 [2], najveći je Cres, [3] a polovica su hridi i grebeni. |
| Hrvatska je zemlja tisuće otoka.[1] Naseljeno ih je 48,[2] najveći je Cres,[3][4][5] a polovica su hridi i grebeni. | Hrvatska je zemlja tisuće otoka[1]. Naseljeno ih je 48[2], najveći je Cres, [3] [4] [5] a polovica su hridi i grebeni. |
Kako napraviti popis izvora
Popis izvora citiranih u članku dobiva se tako da se na kraju članka, a prije vanjskih poveznica, stavi sljedeći kôd:
== Izvori ==
{{Izvori}}
Predložak će nakon naslova Izvori napraviti popis citiranih publikacija. U člancima u kojima su publikacije navedene više kao popis dodatne literature ili literature prema kojoj je napisan cijeli članak smisleniji su naslovi Literatura i Bibliografija. Wikipedijina pravila, međutim, izričito nalažu da se sav netrivijalni sadržaj pravilno citira u tekstu: WP:PRO, WP:VI, WP:BVI. Kada se tagovi <ref></ref> rabe za bilješke ili kad su bilješke pomiješane s izvorima, autor članka će sam ocijeniti je li primjereniji naslov "Bilješke" ili "Izvori".
U člancima u kojima je velik broj izvora, predlošku se može dodati uputa da ih ispiše u više stupaca, navođenjem minimalne širine stupca u jedinicama em {{Izvori|30em}}. Prijašnja sintaksa navodila je broj stupaca, {{Izvori|2}}, no takvi popisi nisu bili prilagođeni uređajima i preglednicima različitih širina.
Nekad je potrebno doslovno navesti izvor, dakle izravno ga citirati, jer se prepričavanjem gubi bît teksta. Kao primjer, navodimo li da na stranici časopisa Vijenac piše da je N. Cambi izjavio da su na splitskoj rivi potrebna drukčija ispitivanja jer su postojali stariji slojevi, navod ide kao
<ref>
Cambi, Nenadi. 7. prosinca 2006. UNESCO ne poznaje dobro Split, Palaču i rivu. Vijenac 332. Matica hrvatska.
- »Kad se s arheološke točke gledišta promotri, tada su projektiranju trebala prethoditi arheološka istraživanja. Znalo se, naime, i prije da je riva integralni dio Palače i Splita još od Dioklecijana i da su istraživanja nužna. Ne mislim ponajprije na klasična arheološka iskapanja, koja su agresivna i destruktivna metoda. Riječ je o pouzdanim georadarskim i drugim sličnim metodama koje su, doduše, u skromnu opsegu i primijenjene, ali tek kad su projekti već bili gotovi. Jasno se pokazalo da postoje starije strukture.«
</ref>
Doslovni se navodi, automatski pravilno formatirani, mnogo lakše dodaju u predlošcima za citiranje {{Citiranje weba}}, {{Citiranje časopisa}}, {{Citiranje knjige}} i sl.
Wikipedija ne može sama sebi biti izvor
Smjernica Wikipedija:Wikipedija navodi: Jedna Wikipedija ne može drugoj biti izvor. Inače jedna može biti drugoj, druga trećoj, a možda treća prvoj (slične stvari su se već događale), te je to zabranjeno, upravo zato da ne bi dolazilo do kružnih/cirkularnih referencija. Ono što se piše mora biti potkrijepljeno vjerodostojnim izvorima (knjigama, stručnim časopisima). To ne znači da se ne smije prevoditi s jedne Wikipedije na drugu, ali valja uvijek navesti i odgovarajuće izvore.
Predlošci za održavanje
- Članci koji nisu potkrijepljeni literaturom mogu se obilježiti predloškom {{Nedostaju izvori}}.
- Dijelovi teksta koji zahtijevaju dodatna objašnjenja ili navođenje izvora za neke tvrdnje i podatke mogu se obilježiti predloškom {{Nedostaje izvor}}.
Dodatno
Izvori
- ↑ Tomislav Janović. 2013. Citiranje, parafraziranje i upućivanje na izvore u akademskim radovima (PDF). Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. ISBN 978-953-7823-31-3
- ↑ Hrvatski pravopis – Bibliografske jedinice. pravopis.hr. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Pristupljeno 27. travnja 2021.