Razgovor:Teksas
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Teksas. | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Pismohrane: | |||
Ime članka uredi
Sukladno smjernici Wikipedija:Navođenje izvora:
- Texas [te'ksəs], savezna država u južnom dijelu SAD-a ...teksaški teritorij...
- Texas, sav. država na JZ sred. dijela SAD-a ...Teksašana kraj...
Također:
- Rječnik stranih riječi, Bratoljub Klaić, Nakladni zavod Matice hrvatske, str. 1334, "Tȅksas (Texas) - jedna od saveznih država u USA; glavni grad Austin; Tȅksašanin, Tȅksašānka, tȅksaškī"
- Školski rječnik hrvatskoga jezika, Školska knjiga, str. 964, "Tȅksas, Tȅksašanin, Tȅksašānka, tȅksaškī"
Wikipedija slijedi (i mora slijediti) postojeće izvore. Izvori su dosljedni kod izvedenih oblika imena države, samo ime države nalazi se u dva oblika pa je možda bolje slijediti naše enciklopedije jer Klaić uz Teksas navodi i Texas. SpeedyGonsales 12:17, 19. listopada 2014. (CEST)
Odgovor glede: Ime članka uredi
Odgovor glede: #Ime članka.
Imena zemalja i pokrajina, država, te državnih sastavnica, osobito kad su primljena tradicijom, ostavljaju se u obliku u kojemu su primljena.
Bavarska ostaje, navodi ju Babić-Finka-Mogušev pravopis. Ljiljana Jojić (Pravopisni priručnik, 2004.) navodi kako se imena zemalja i država uvijek fonetiziraju (§ 331., str. 166.), te i ona navodi Bavarsku.
Kod imena država i zemalja mogu se javiti, poneke osobitosti u načinu pisanja:
- Pišemo Austro-Ugarska (ime stare monarhije), a Čehoslovačka (ime bivše dvočlane republike)
Velika je razlika, donosi li izvor:
- TEKSAS (Texas)[1]
- Teksas (Texas)
- Teksas (Texas)
- Texas (Teksas)
- Texas (Teksas)
Tako je dr. Ivan Hergešić, priređujući djelo Jurija Nikolajeviča Semënova pisao Texas, ali i Kalifornija u surječju Priče o zemnom ulju. Hergešić rabi i naziv Nova Fundlandija.
Jurij Nikolajevič Semënov (Semjonov, Sem’onov): Bogatstvo svijeta : ekonomska geografija za svakoga, prir. dr. Ivan Hergešić, Minerva, Zagreb, 1937., str. 282. – 312.
Portoriko pišemo kao Portoriko, bez obzira na državni status. Cookovo Otočje je na dobrom putu da glavni naslov uskoro bude Kukovi Otoci.
Teksas bi se mogao promatrati kao jedan od posebnih slučaja, jer je bio nezavisnom državom od 2. ožujka 1836. do 29. prosinca 1845. (formalno do 19. veljače 1846.). Već i s toga stajališta Teksas je u prednosti.
Poznati su slučaji kad Brazilija postane Brazilom, a glavni grad preuzme dotadanji državni naziv. Slično Muskat, glavni grad Omanskoga Sultanata, (prije Muskat i Oman). Prethodna dva primjera navodim samo kao pokazatelj činjenice kako se prethodni naziv preuzima čak i u slučaju ne označivanja istoga pojma. U prethodne nazive ne valja dirati, nego ih cijeniti kao nasljeđe, kao baštinu. Primjerice, ne razumijem zašto bi naziv trebao biti Brasílianska katedrala. To što su se neki jezikoslovci posvadili, pa jedan odustao od Brazilije, a drugi odustao od Lètōnije, to nas ne bi trebalo zanimati.
Ako se već uzima Proleksis enciklopedija, koji može biti dobar izvor, ali i ne mora (npr. Abu Dabi),
... može se citirati i HJP (Hrvatski jezični portal):
- Tȅksas (Texas) m
- slično je i u Hrvatskome enciklopedijskom rječniku.
- http://proleksis.lzmk.hr/50041/
- http://proleksis.lzmk.hr/47297/
- Abu D(h)abi (Abū Dhābī), (Pristupljeno: 20. listopada 2014., zadnji put osvježeno mjeseca lipnja 2013.). (H)
. - Ispod slike i dalje: Abū Dābī
- Abu D(h)abi (Abū Dhābī), (Pristupljeno: 20. listopada 2014., zadnji put osvježeno mjeseca lipnja 2013.). (H)
Zanimljiv je hrvatski jezik, tako smo Abu Dhabi primili posredovanjem engleskoga, ipak je i emirat dobio ime po gradu, što je velika razlika. A Texas smo posudili (ponašili) kao Teksas (Firmus našinci ponašili i prozvali Tvardko).
- Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2 (tiskanje dovršeno mjeseca listopada 2000., Predgovor od mjeseca rujna 2000.), str. 1245.
- Tȅksas (Texas) m geog
- pa čovjek rodom iz Teksasa
- koji se odnosi na Teksas i Teksašane
- Eugenija Barić, Lana Hudeček, Nebojša Koharović, Mijo Lončarić, Marko Lukenda, Mile Mamić, Milica Mihaljević, Ljiljana Šarić, Vanja Švaćko, Luka Vukojević, Vesna Zečević, Mateo Žagar, Hrvatski jezični savjetnik, u redakciji izvršnoga uredništva Lane Hudeček, Milice Mihaljević i Luke Vukojevića, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., ISBN 953-6637-03-0, str. 116. i 1444., samo Teksas.
Tim više ako:
- Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Anuška Nakić, Ljiljana Jojić, uredile, Školski rječnik hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2012., ISBN 978-953-0-40038-2, ISBN 978-953-6637-68-3, str. 964. − ima slično kao Šonjin Rječnik.
Referencije uredi
- ↑ Milan Selaković, Ivo Vrančić, Šime Balen, ur., Priručni leksikon : [A – Ž], III. prerađeno i prošireno izdanje, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1967., str. 898. i 905.
Da nam se ne dogodi bs:Razgovor:Europa (mitologija). -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 12.47, 20. lukovščaka (listopada) 2014. (SEV)
- naš pravopis mijenja se svako toliko. Stara izdanja koriste riječ Teksas. Suvremene enciklopedije kao Hrv Enc. i Prolexis Online koriste izvorni oblik Texas. Ovo je i u skladu sa time a se ne piše po vukovom 'piši kako čitaš. Pismo im je latinica kao i nama, pa i to ide u prilog izvornom nazivu. Ime suverenih država pišemo po hrvatskim nazivima, a Tekas to nije, nego je u sklopu USA. Isto je i sa New Yorkom. Sjeverne i Južne Karolina i Dakota drugačiji su slučaj pošto koriste nazive strana svijeta, a slično se može primjeniti na Novi Meksiko. --Zeljko (razgovor) 13:18, 20. listopada 2014. (CEST)