Razgovor sa suradnikom:Vitek/Šesti arhiv

Arhiv

Arhivi razgovora


Jemen i kategorije uredi

Bok,

Malo sam sredio Jemenske članke, kategorije nisu bile u skladu s dosadašnjim običajima. Pogledaj moje promjene od jutros. --93.143.62.190 07:11, 22. prosinca 2009. (CET)Odgovor

ispravljanje starih gresaka uredi

Ponovo te molim da pripazis na greske kod pisanja clanaka. Iako si iskusan suradnik, ponovo se za tobom moraju lektorirati clanci. Drugi patroleri su mi skrenuli paznju na to da si vec upozoren na iste stvari nekoliko puta. U clancima Antonio da Correggio i Lorenzo Lotto sam ponovo morao ispravljati strana imena u genitivima: Giovanni Bellini - Giovannija Bellinija. Drugo, u pisanom hrvatskom jeziku, recenica ne moze poceti s godinom. (Umjesto: 1513. godine započeo je raditi na oltarnoj pali. recenicu treba zapoceti na sljedeci nacin: Godine 1513. započeo je raditi na oltarnoj pali.). Također, pripazi na nonsense s drugih wikipedija. Coreggio nije nikakav anticipator dolazeceg rokokoa nego eventualno baroka. Rokoko slikarstvo, koje je njezno i pastoralno, pojavilo se 200 godina kasnije i nije imalo ama bas nikakve veze s Correggiom i njegovom dramatikom. Pozdrav. --Fhms (razgovor) 16:25, 22. prosinca 2009. (CET)Odgovor

Padež uredi

Crkva je sv. Pantelejmona. Isto ka' i crkva sv. Duje, crkva sv. Marka, crkva sv. Petra.
Ovdi dolazi genitiv. Kubura (razgovor) 05:29, 6. siječnja 2010. (CET)Odgovor

Srebrne pruge uredi

Bog Vitek!

Imaš li možda kakvih podatak o ovom sastavu. Ja imam o članovima sastava, da su osnovani 1962. i da su se raspali 1966. Ako imaš i ti još nešto mogli bi otvoriti bar mrvu ;). Uživaj!--frk@ 17:39, 21. siječnja 2010. (CET)Odgovor

Šteta, probati ću se još negdje raspitati, možda Mišo Zozolly nešto zna, pitati ću njega ako još uopće navrati na Wikipediju. Ja isto imam nešto malo podataka o Grešnicima, neka imena koja ti nisi tamo naveo, al' svakako si u pravu to je sve malo :).--frk@ 23:43, 21. siječnja 2010. (CET)Odgovor

Isprika uredi

Skužaj, nisan šal za tin. Tek sad kad san pogledal san videl da san falil. Valda san mahinalno to zbrisal kad san srihtaval tekst. Ni bilo namjerno. Vidin da si fanj pisal o Krku, drago mi je. Još jednon, isprika. Pozdrav --Bzmarko (razgovor) 22:18, 26. siječnja 2010. (CET)Odgovor

Bojište uredi

Kavkaska bitka? Ono nije samo bitka. Misliš li na kavkasko bojište? Kubura (razgovor) 05:03, 27. siječnja 2010. (CET)Odgovor

Karloman uredi

Članak Karloman, franački kralj ne može ni ne treba biti brisan jer ne radi se o istom Karlomanu, sinu Karla Martela. U franačkoj povijesti bilo je više osoba zvanih Karloman, vidi razdvojbu Karloman. Pozdrav. --Flopy razgovor 10:24, 30. siječnja 2010. (CET)Odgovor

Grupa 220 uredi

Vitek, rekao bih da si u pravu s ovim. Grupa 220 je sastav s prvim objavljenim rock materijalom :).--frk@ 14:15, 11. veljače 2010. (CET)Odgovor

Lokacijska karta Cresa uredi

Bok! Tek sad san videl da si udelal lokacijsku hartu i za Cres. Se more nekako ispravit ta harta da cesta ča gre od Porozine do Meraga ni onako črljena, istaknuta? Tel bin stavit tu lok. hartu va svaki članak o naselju na Cresu, Lošinju i susednin škojima ( Srakane, Unije ...). --Bzmarko (razgovor) 13:58, 20. veljače 2010. (CET)Odgovor

Glavna creska cesta ni od Porozine do Meraga nego od Porozine priko grada Cresa do Osora i onda dalje do Malog Lošinja. Ta cesta se već letima obnavlja i širi. Da je ta cesta podebljana bilo bi ok. Čuj, ako ti je velo delo za maknut to podebljanje, nek ostane kako je. Glavno da uopće imamo bilokakovu hartu Cresa i drago mi je da ju je neki udelal. Onu koju si udelal za Krk, ja koristin kad pišen članak o bilo kon mestu na Krku. I kod nje ima par greški al su nevažne. Ako moreš lako ispravit hartu od Cresa, daj, ako ne, ću koristit ovu ka je. Pozdrav --Bzmarko (razgovor) 22:42, 21. veljače 2010. (CET)Odgovor

Brisanje suvišnih slika na commonsu rade admini na commonsu, ali probat ćemo nešto smisliti ;) SpeedyGonsales 16:52, 8. ožujka 2010. (CET)Odgovor

Lokacijska karta Cresa uredi

Videl san već čera! Super! --Bzmarko (razgovor) 11:36, 9. ožujka 2010. (CET)Odgovor

Punat uredi

Ko prvo Puntar san i poznan svoje selo do najmanjeg kamika. Pol Punta mi je rod, drugih pol poznan. Sumnjan da ima ki na wiki da pozna Punat bolje od mene, al ok, to ne znači da ne moren pogrešit.

Drugo, na dnu članka o Puntu je literatura, iako mi ona zapravo i ne rabi aš sve to već znan napamet.

Treće, o tome da su hrvati prihvatili naziv od Ilira - to san ti napisal i pod člankom Krk pod odlomkon jezično bogatstvo. Literatura ku san tamo koristil je isto navedena na dnu članka. Iman još fanj knjiga o BBoduliji al san navel samo one najvažnije. Taj Curicum kojeg spominješ nije latinski naziv nego romanizirani ilirski naziv, a hrvati su prihvatili ilirski. Tako stoji u najboljoj ikad napisanoj knjizi o krku, otok krk kroz vijekove (str. 19.), a tako mi je jednon prilikon rekal i akademik Petar Strčić, najbolji živući povjesničar sjevernog jadrana, inače Bodul, Krasanin. Ima autora ki pišu o Krku i uvaženi su pa sad neću spominjat njhova imena, al čim zemen njihovu knjigu vidim da u suštini Boduliju uopće ne poznaju! Neki od njih ne razlikuju osnovne pojmove! Ona Fiorentin, čiju ti knjigu imaš je talijasnka izbjeglica (inače va Veji je još vavek fameji Fiorentin, neke i poznan) ka naginje talijanskoj strani. Npr. ča se tiče Veljotskog, njega je koncem 19. st. opisivao istrian Bartoli. Osim akademika Muljačića, nitko ga uopće nije dovodio u pitanje. A Bartoli je bio okorjeli iredentist koji je sudjelovao ua talijanskoj komisiji za istrebljenje hrvatskih naziva u Istri i koji je pišući o veljotskom svjesno i namjerno lagao. Al ok, to je druga štorija.

3A- Vecla je bio RIMSKI naziv, a kasnije ga je konstantin porfirogenet preuzeo, a značio je Stari grad (Str. 20. od one iste knjige)

4.Ove gdje spominješ Veclisun je izvučeno iz knjige Punat 1, Alojzija ragužina, našeg Puntara, a to san izričito i navel va odlomku (str. 12.). Odlomak o nazivu Punta još ni finjen, aš ću još navest jednu teoriju koja je moja osobna teorija i proizlazi iz mog poznavanja Punta, njegove povijesti, lokacije, govora.

5. Nije VeGlisun nego VeClisun. Pojam Veglia su Mlečani krivo interpretirali. Vecla bi značilo Stari grad, za razliku od Fulfiniuma koji je bio novi grad (Romanist Petar Skok je mislio da je Fulfinum zapravo Punat, al se kasnije utvrdilo da je to Omišalj, što naravno ne umanjuje Skokovu izvanrednost i stručnost). Mlečansko Veglia bi značilo budan, odan grad, pa mu je zato i stavljena sova u grb. Veclisun je nastao još dok Venecije nije ni bilo (bar ne na Krk) tj. tek je nastajala (negdje oko 6. il 7. st.). Ako oni žele veclisun ili veljoto nazivat veglisun, neka daju, al za nas je to Veclisun (izvorno) ili veljotski (to je talijanski naziv koji je dal spomenuti Bartoli) ili krčkorOmanski jezik (tako ga nazivaju neki naši jezikoslovci i povjesničari) tj. točnije, kao ča si i rekal, narječje Dalmatskog jezika. Anton Udina ili Tuone Udaina, a i kasniji poznavatelji veljotskog, zvali su ga VeClisun.

6. Ne znam na kakve neprijatelje misliš i o kakvom zavaravanju pričaš?!? Sve ostale tvoje prigovore mogu shvatit, al ne kužim ovo zadnje! Možda misliš na moj konflikt sa Željkom oko Krčkorumunjskog i veljotskog?? Taj konflikt je riješen! Nazvao sam 5 povjesničara i jezikoslovca i svih 5 je izričito i bez i malo sumnje potvrdilo ono ča san ja i tvrdil. To san i rekal Željku i on nema nikakvih protivljenja da izmjenim članak o veljotskom tj. krčkorumunjskom. Međutim, tel bin napisat lijep članak o veljotskom jer je o njemu sačuvano dosta podataka, ali mi je problem za doć do literature koju mi je spomenutih 5 stručnjaka navelo. Imam nešto, ali ne dovoljno. Al kako vrijeme prolazi, sve više razmišljam napisat člkanak prema onom ča za sad iman pa ga poslije dopunjavat. O KrčkorUmunjskom nema puno podataka, al i o njemu ću neš napisat. Poveznicu Veclisun sam stavio jer se taj članak neće zvat veljoto niti krčkoromanski kako se sad zove, nego upravo Veclisun. Osim na ovoj stranici, tu sam poveznicu udelal već na bar 15 članki. Kamo sve, ne znan, zato i kad pišen članak o nečemu odmah stavin poveznicu na moj BUDUĆI članak da kasnije ne moran mislet kamo san sve pisal o tome i tražit. Isti slučaj je bio i sa Čokavicom. Stavljao sam poveznice po člancima pa mi je suradnik EX13 počel brisat. Objasnil san mu da planiram udelat članak pod tim nazivom pa je prestal. Nisan ga još udelal, al je u planu, vrlo skoro.

Ja nisam tu da ikog varam, niti imam (bar se nadam) neprijatelje! MOGU POGRIJEŠIT ILI BIT U KRIVOM UVJERENJU, ALI JA O MOJOJ BODULIJI PIŠEM IZ NAJVEĆE LJUBAVI I NEMAM NAMJERU NIKOG ZAVARAVAT!!! --Bzmarko (razgovor) 20:31, 17. ožujka 2010. (CET)Odgovor

Bil san fanj uzrujan prije zbog onih "neprijatelja" i "zavaravanja" pa nisan špjergal (objasnil) ono o rimskom nazivu Vecla dovoljno jasno. Na str. 260 "Otok Krk kroz vijekove" (a i na još par mesta va knjizi) stoji da su Rimljani nazvali grad Vecla (Becla) što u vulgarnom latinskom (u knjizi piše "narječje") znači stara tj. civitas vecla - stari grad. usp. klasični latinski vetus staroslavenski vetbhb (otprilke jer niman tipki za točno napisat na staroslavenskom). Curucta nije bio čak ni ilirski nego predilirski naziv a Iliri su ga preuzeli. nazivi Vecla i Curicta su se koristili istovremeno nekoliko stoljeća. S obzirom da su rimljani podigli u uvali Sepen kraj Omišlja u 1. st. novu koloniju Fulfinium, Curictu se počelo nazivati stari grad-Vecla (to je inače česta pojava na našim otocima). Curicta se zadržao sve do 7. st. kada doseljavaju Slaveni. Teško je reć kad se javio naziv Vecla, dal već u 1. st. ili kasnije, al svakako, Porfirogenet ga je samo preuzeo od Rimljana.

Ako ti još ča ni jasno il nisan dobro objasnil, tu sam. Videl san da pišeš o Boduliji i da te zanima pa ti preporučujem spomenutu knjigu. Osim ča su autori (nažalost pokojni) bili povjesničari (i naši bodulski svećenici), o njezinoj kvaliteti govore izvori i literatura. Uostalom, svaki ki dobro pozna Krk, čim otvori knjigu i počne čitat na bilo kon delu, zajedno vidi da nima tako dobre knjige o Boduliji kako je ova. Spomenuti akademik Strčić, ki je i predsjednik Povijesnog društva otoka krka, mi je rekal da nima ni približno dobre knjige o krku. Ima staro izdanje iz 1970 i neke i novo iz 2002. g Kršćanska sadašnjost. Pozdrav --Bzmarko (razgovor) 22:58, 17. ožujka 2010. (CET)Odgovor

Ne bi me niš najadilo da ni bilo "neprijatelja" i "zavaravanja", aš san shvatil da misliš da delan poveznice na veclisun" mesto na postojeći članak "Krčkorumunjski" da zavaran Željka aš smo oko tog članka imali nesporazum. Sve ostalo je na mestu. Nit je ki bezgrešan, nit je ki vavek u pravu.

Ča se tiče izvora ki si navel, pogledal san ga malo i ni baš neš. Nikad nisan bil na ton sajtu pa san i sačuval adresu aš san videl da imaju neke teme o krku. Ono ča piše va uvodu je netočno.

Već prva rečenica je potpuno kriva:"Krk, Croatia Kurik, Kurykta, Curicum, Vecla, Veglia The largest island in the Adriatic Sea and its main town built on a hill overlooking the sea". Nit je najveći škoj (još 1993. g. je to otkriveno, a tome je znači već 17 let!) nit je Veja smještena na brdu s kojeg se nadzire more, baš suprotno! Veja je va otvorenon i nezaštićenon zalivu (Krčki zaljev), za razliku od npr. nekadašnje Korinthie kod Baške ka je bila u zatvorenoj luci i imala mogućnost izlaza na dvi uvale Malu i Velu Luku ča je bila velika taktička prednost. Nad obje uvale je bila i utvrda. Veja ni imala niš takovog i upravo njezin strateški nepovoljan i nezaštićen prostor je jedan od glavnih argumenata da Veju nisu osnovali Iliri nego neki narod prije njih. Iliri su vavek osnivali naselja na vrhovima brda koja imaju dobar strateški položaj i pogled na okolinu.

Spominje se "Greek Kurykta"; meni je poznato da ga prvi grci spominju kao "Kiriatika"-Strabon u 1. st. pr Kr., Ptolomej u 3. st. "Kurikon". Možda ga neki drugi Grk spominje i kao "Kurykta", al takav je naziv postojao kad su došli Rimljani negdje između 3. st. pr. Kr i početka 1. st.-koliko je trajalo pokoravanje Ilira, kada su rimljani zauzeli sam otok krk nije točno poznato.

O ovom "After a period of Roman rule, the island passed to the Byzantines, who renamed the town Vecla," san već rekal da je Vecla romanski naziv, znači "Stari grad",javio se kao suprotnost zbog izgradnje "novog grada" za kojeg se još do danas smatra da je bio Fulfinium izgrađen u 1. st. Bizant je naziv vecla samo preuzeo.

Nastavak rečenice nije potpuno točan:"...Byzantines, who renamed the town Vecla, and then to the Croats before falling to Venice which ruled in 1480–1797 and used the name Veglia.", naime, nakon Bizanta otokom jesu vladali Frankapani tj. kako tu piše Hrvati, ali u dogovoru s Mlečanima. venecija je već tada imala izvjesnu vlast nad otokom, ali ne izravnu i ne faktičnu. Al, ok, nije daleko od istine da su vladali "Hrvati" tj. jer su doista frankopani u tom prvom periodu oponirali Mlecima i nad otokom nije bila Mletačka zastava sve do 1480. g. kada su ga na prevaru oteli Ivanu VII Frankopanu.

O ovome ("In Italian this means ‘vigil’ or ‘watch’ and may be a reference to the town fortifications, including a watch tower, built by the Venetians.") neću da ne bi ulazio u dublju analizu. Nije baš pogrešno, ali ni baš ni potpuno točno.

Ča se tiče zadnje rečenice "The Austrians then held it until 1918 when it became part of the newly created Yugoslavia and adopted the present name."-to je dakle zadnja beseda va kojoj se nakon 20 let hrvatske samostalnost, iako je to internet stranica ku se more lako kambjat, Hrvatska nanke ne spominje. Toliko o nekakovoj "enciklopediji" kako tamo stoji. To je jedan jušto mići uvod i tome još i zastarjeli.

Kako san rekal, o bilo kojoj temi se more raspravit. Moji izvori moru bit krivi, al teško da su krivi svi. Redovito čitan, većinu i iman, "Krčke zbornike" ki izlaze svako leto, a izdaje ih "Povijesno društvo otoka Krka" s eminentnim povjesničarima. Ponavljan ti, ako te zanima Bodulija, hodi va neku knjižnicu i posudi "Otok Krk kroz vjekove"-iako su autori bili lokalni svećenici i detaljno su opisivali postojeće ili nekadašnje kapele i crkve na otoku, isto tako su detaljno obradili i druge teme. Nema ti bolje knjige od te. Pozdrav! --Bzmarko (razgovor) 09:47, 18. ožujka 2010. (CET)Odgovor

Punat 3 uredi

Vidin da si dodal va članku o Punti i o nazivu Aleksandrovo. Ja san još malo žuntal o Aleksandrovu i klal novi podnaslov, aš je sad već fanj toga o aleksandrovu. Nisan tel niš ispravljat ča si ti napisal, al mislin da biš trebal izbacit da su "mještani" kambjali naziv aš i sam zajedno kašnje pišeš ma va zagradi "(općinsko vijeće)". Mještane niki niš ni pital nego su vjećnici tako odredili.

Navel si i izvori o tome ča si pisal pa moja sugestija vjerojatno neće imat utjecaja o razlogu za promjenu naziva kojeg si navel: agrarna reforma se općenito smatra slabo uspjelom. na Punti ja nisan baš čul daj neki dobil neš puno zemlje ton reformon. Moj dedo po jednoj bandi, a ni baba ni dedo po drugoj nisu dobili ni milimetra. Općenito Puntari nisu ovisili o zemljoposjednicima zVeje. Vejani su vavek bili grajani, gospoda, trgovci i obrtnici, a Punat je odvavek bil težačko-poljoprivredno selo. Naglin povećanjem broja stanovnika Punta krajen 19. i početkon dvajsetog stoljeća, Puntari su počeli kupovat tereni daleko vanka granica svoje općine. Još prije agrarne reforme sve od Valbiske do Treskavca i Vrbničkog polja bili najveć Puntari vlasnici tereni. Tako je i dan danas samo ča se sve više i Vejani bave maslinarstvon pa i oni kupuju tereni. Inače su svi tereni na Prnibi i sve uz samu Veju pa čak i po današnjoj Veji (ča nekad ni bilo naselje nago poljoprivredne parcele) bili puntarski tereni; agrarna reforma je malo tu doprinjela. Glavni razlog je ovaj ki san napisal va članku. --Bzmarko (razgovor) 23:11, 30. ožujka 2010. (CEST)Odgovor

Aleksandar Srnec uredi

Prijatelju, odgovor je kratak: i nalazi se ovdje u smjernicama za životopise. Pozdrav, Jure Grm, 3. dana mjeseca travnja, godine Gospodnje dvijetisućedesete u 19:24.

... i još zastavice se stavljaju pored predstavnika neke države, npr u reprezentacijama ili slično, a pored mjesta rođenja i smrti je nepotrebno, također kao standard na našoj Wikipediji. kao što nemamo u praksi stavljati "" ili "*" --Jure Grm, 3. dana mjeseca travnja, godine Gospodnje dvijetisućedesete u 19:27.

Etiopija/Etiopije uredi

Naravno da ti treba   Ja sam stavio {{bris}} samo na "Lokacijska karta Etiopije" jer je ostalo nepotrebno preusmjeravanje nakon što si predložak prebacio na "Lokacijska karta Etiopija". Inače, i ja od Nove godine radim neke afričke gradove, zasad sam napravio Tanzaniju, Keniju, Ugandu, Nigeriju i DR Kongo. Nažalost, većina tih članaka su mrve, a teksta je malo više tamo gdje ima i više podataka. LP --Mario Žamić (razgovor) 06:30, 5. travnja 2010. (CEST)Odgovor

Rijeke uredi

Viteče, ne nazivamo članak "planina Medvednica" ili "rijeka Kupa". Stavlja se ime, a u zagrade iza imena ide dodatna oznaka ako postoji istoimeni pojam drugog značenja.
Ime (rijeka)
Ime (planina)
Eto, toliko. Kubura (razgovor) 03:18, 13. travnja 2010. (CEST)Odgovor

Etiopija uredi

Nažalost to je uvijek problem, a pogotovo u ovoj situaciji kad ne postoje nikakvi primjeri iz stručne literature koji bi se mogli koristiti kao referenca. Mislim da je najbolje imati malo hrabrosti i napraviti vlastitu transliteraciju gdjegod je sigurno kako odrećeni izraz transliterirati. Naravno bili bi dobro spomenuti u članku i druge transliteracije (engleska je u ovom slučaju najčešća) i napraviti preusmjeravanja sa tih naziva. Čini mi se da bi ova metoda bila nekako najsigurnija. Sale (razgovor) 18:01, 16. travnja 2010. (CEST)Odgovor

Hvala na nagradi!Sale (razgovor) 18:02, 16. travnja 2010. (CEST)Odgovor

Nije lijepo uredi

Bok kolega Vitek!

Izuzetno cijenim tvoj rad, ali …

Ovako govoriti suradnicima koji nisu dobili ni Predložak:NS-jezik1, niti Predložak:NS-jezik2. Pogledaj dokumente na Razgovor:VMRO. Hvala na razumijevanju i lijepo te pozdravljam. -- Bugoslav (razgovor) 03:06, 27. travnja 2010. (CEST)Odgovor

Zahvala uredi

Bok Vitek! Puno ti hvala na nagradi! Lijep pozdrav--Croq (razgovor) 21:37, 29. travnja 2010. (CEST)Odgovor

Vrati se natrag na suradničku stranicu »Vitek/Šesti arhiv«.