Rita Streich
Rita Streich (ruski: Рита Штрайх, udana Streich-Berger; Barnaul, 18. prosinca 1920. – Beč, 20. ožujka 1987.) bila je njemačka operna i koncertna pjevačica (koloraturni sopran). Bila je među najcjenjenijim pjevačicama u razdoblju iza Drugog svjetskog rata, poznata pod nadimkom Bečki slavuj, hvaljena za izvedbe Mozarta i Straussa. Radila je s najboljim europskim orkestima i dirigentima.[1][2][3]
| Rita Streich | |
|---|---|
 Rita Streich kao Olympia u Offenbachovoj operi Hoffmannove priče, Berlinska državna opera 1946. | |
| Ime u rodnom listu | Маргарита Бруновна Штрайх |
| Rođen/a | Barnaul, 18. prosinca 1920. |
| Umro/umrla | Beč, 20. ožujka 1987. |
| Žanr/ovi | opera, opereta |
| Djelatno razdoblje | 1943. - 1972. |
| Angažman | Berlinska državna opera (1945. – 1950.) Berlinska gradska opera (1950. – 1953.) Bečka državna opera (1953. – 1972.) |
Životopis uredi
Rita Streich (od Margarita,[4] rodno ime Маргарита Бруновна Штрайх[3]) rođena je u Barnaulu u južnom Sibiru, kamo je njen otac Bruno (rodom iz Cranza, današnji Zelenogradsk) za vrijeme Prvog svjetskog rata interniran kao njemački ratni zarobljenik. Njena majka Anfija[B 1] bila je Ruskinja iz Perma.[1] Rita je imala šest mjeseci kad je njen otac oslobođen iz zarobljeništva i obitelj 1921. seli u Njemačku. Školske dane Rita je provela u Essenu i u Jeni.[1]
Glazbeno obrazovanje uredi
Prvo pjevačko obrazovanje imala je u Augsburgu kod Paule Klötzer.[7] Na jednom od školskih koncerata zapazila ju je Erna Berger i pozvala sebi na studij u Berlin. Među njezinim učiteljima bili su i tenor Willi Domgraf-Fassbaender te sopranistica Maria Ivogün.[3]
Glas Rite Streich opisan je kao vrhunski zvonki sopran, obilježen toplim tonom i jasnom artikulacijom koloratura.[1] Glas joj nije bio snažan i stoga je bio prikladniji za manja kazališta.[8] Zbog sjajnog koloraturnog soprana i lakoće s kojim je interpretirala djela svjetskog opernog repertoara, Rita je stekla nadimak "Njemački slavuj", zatim i "Bečki slavuj".[3][9]
Ruski kao materinski jezik bio joj je vrlo koristan u karijeri, ali je u početku imala problem s fašističkim režimom zbog "ne čistog" njemačkog jezika.[3]
Umjetnička karijera uredi
Rita Streich je na opernoj sceni debitirala 1943. godine u gradskom kazalištu u Aussigu (sadašnji češki grad Ústí na Labi) ulogom Zerbinette u operi Arijadna na Naxosu Richarda Straussa.[2]
Berlinska državna opera uredi
Prvi nastup u Njemačkoj državnoj operi (Staatsoper Unter den Linden) u Berlinu imala je 20. rujna 1945. ulogom paža u Verdijevom Rigolettu. Uloga Olympije u operi Hoffmannove priče 10. travnja 1946. bila joj je prva velika premijera i njome počinje njen uspjeh u karijeri. Do 1950. godine bila je stalni član ansambla i za to je vrijeme nastupila u sljedećim operama: Otmica iz saraja (kao Blonda), Ivica i Marica, Čarobna frula, Pikova dama, Don Giovanni, Arijadna na Naxosu, Parsifal, Ljubavni napitak, Orfej i Euridika, U dolini, Madama Butterfly, Kavalir s ružom.[7][8]
Berlinska gradska opera uredi
U Berlinsku gradsku operu (Deutsche Oper Berlin) došla je 1950. i do 1953. nastupila je u 3 opere: Arijadna na Naxosu, Otmica iz saraja (kao Konstanze), Čarobna frula.[8]
Bečke državna opera uredi
Ansamblu Bečke državne opere pridružila se 1953. i u njemu provela više od četvrt stoljeća. Od 21. veljače 1953. do 19. travnja 1972. nastupila je 188 puta u 19 uloga:[10]
| Opera | Uloga | Broj izvođenja |
Od | Do |
|---|---|---|---|---|
| Arijadna na Naxosu | Zerbinetta | 11 | 1956. | 1964. |
| Capriccio | talijanska pjevačica | 13 | 1960. | 1970. |
| Čarobna frula | Papagena | 3 | 1953. | 1954. |
| Čarobna frula | Kraljica noći | 6 | 1956. | 1960. |
| Daphne | 1. djevojka | 5 | 1965. | 1965. |
| Don Giovanni | Zerlina | 11 | 1956. | 1966. |
| Figarov pir | Susanna | 35 | 1953. | 1969. |
| Giroflé-Giroflá | Giroflé/Giroflá | 3 | 1954. | 1954. |
| Hoffmannove priče | Olympia | 11 | 1953. | 1959. |
| Kavalir s ružom | Sophie | 12 | 1956. | 1967. |
| Krabuljni ples | Oscar | 8 | 1959. | 1963. |
| Otmica iz saraja | Blonda | 21 | 1953. | 1965. |
| Otmica iz saraja | Konstanze | 7 | 1956. | 1964. |
| Palestrina | tri anđeoska glasa | 6 | 1960. | 1972. |
| Rigoletto | Gilda | 3 | 1953. | 1960. |
| Siegfried | šumska ptica | 3 | 1966. | 1972. |
| Šišmiš | Adele | 7 | 1960. | 1962. |
| Tako čine sve | Despina | 19 | 1958. | 1963. |
| Tannhäuser | mladi pastir | 4 | 1970. | 1972. |
Gostujuće uloge i turneje uredi
Rita Streich je imala brojna gostovanja na scenama širom svijeta. Imala je turneje u SAD-u, Japanu, Australiji i Novom Zelandu.[11]
- Na Svečanim igrama u Bayreuthu nastupala je 1952. i 1953., oba puta u istim ulogama, kao Šumska ptica u Siegfriedu i Djevojka cvijet u Parsifalu.[2]
- Od 1954. počela je nastupati na Salzburškim svečanim igrama. Pjevala je u operama Strijelac vilenjak (uloga Ännchen, 1954.), Arijadna na Naxosu (uloga Najade, 1954.), Don Giovanni (Kraljica noći, 1956. i Zerlina, 1957.), Tako čine sve (Despina, 1957.) te u naslovnoj ulozi premijere opere Julietta (1957.). Do 1967. gotovo svake godine bila je na koncertnim priredbama u Sazburgu.[2]
- U 1954. također je imala još nekoliko uspješnih gostovanja: Rimska opera (kao Sophie u Kavaliru s ružom), milanska La Scala (između ostalih Blonda u Otmici iz saraja) te londonskom Covent Gardenu (Zerlina u Don Giovanniju i Susanna u Figarovom piru).
- U SAD-u je debitirala 1957. u San Franciscu, s po dvije predstave opera Tako čine sve (Despina), Arijadna na Naxosu (Zerbinetta) i Kavalir s ružom (Sophie). Vratila se 1959. s još dvije Zerbinette. U Chicagu je gostovala 1960. s tri predstave Figarovog pira (Susanna), a 1962. uz ponovljenu ulogu Susanne pjevala je ulogu Amora u tri predstave opere Orfej i Euridika.[2]
- Na opernom festivalu u Glyndebourneu i u Aix-en-Provence nastupala je 1958.[2]
Nakon umirovljenja još nekoliko godina nastupala je na recitalima i koncertima, osobito u Mozartovim arijama.[1]
Od 1974. do 1977. bila je profesorica u glazbenoj školi "Folkwang" u Essenu[12] i od 1976. na Glazbenoj akademiji u Beču. Od 1983. držala je majstorske tečajeve na Salzburškom Mozarteumu i vodila je Centar za razvitak lirske umjetnosti (fr. Centre du Perfectionnement d'art lyrique) u Nici.[3]
Diskografija uredi
Rita Streich snimila je 65 LP ploča, većinom opernog i operetskog repertoara, ali i narodnih pjesama i romansa.[3] Veliki broj ploča kasnije je prebačen na noviji medij, CD.[13]
Film, radio i TV uredi
Kao medijska zvijezda svog vremena, od 1950. do 1972. Rita Streich je imala brojne nastupe na radiju, televiziji i na filmu. U tri filma (filmovane opere Vesele žene Windsorske, Figarov pir i Otmica iz saraja) "posuđivala" je glas glumcima i u jednom je nastupila kao pjevačica (mjuzikl Es geht nicht ohne Gisela). Na televiziji je nastupala u glazbenim serijama i televizijskim filmovima predstavljajući sebe samu, a ima i njoj posvećenih emisija[14][15]
Priznanja uredi
- Kammersängerin - počasni naslov koji se dodjeljuje istaknutim pjevačima klasične glazbe u Njemačkoj i Austriji[11]
- Bundesverdienstkreuz I. Klasse - njemački Federalni križ za zasluge[11]
Osobni život uredi
Udana u Berlinu 1949. za redatelja Dietera Bergera. Sin Franklin Berger (1956.) njemački je fotograf.[1]
Rita je u 67. godini umrla od karcinoma mozga.[15] Pokopana je na groblju Perchtoldsdorfer Friedhof kod Beča.[4]
Bilješke uredi
- ↑ U izvorima se javljaju tri imena majke Rite Streich. Po ruskim izvorima to su Vera Aleksejeva (Вера Алексеева)[3] i Anfija Ivanovna Aleksejeva (Анфия Ивановна Алексеева); na primjer, isti autor, Vladimir Riškov (Владимир Рыжков), prvo 2002. navodi Anfija[5], a 2009. Vera[6]. Njemački izvori navode ime Veja Alexejewa[1] (fon: Feja Aleksejeva).
Izvori uredi
- ↑ a b c d e f g Brück, Marion, "Streich, Rita/geborene" u Neue Deutsche Biographie 25 (2013), S. 530 [Online-Version], www.deutsche-biographie.de (nje) (pristupljeno: 8. studenoga 2017.)
- ↑ a b c d e f Životopis Rite Streich na stranici Bayreuthskog festivala, www.bayreuther-festspiele.de (nje) (pristupljeno: 20. studenoga 2017.)
- ↑ a b c d e f g h Rita Streich na stanici "Svijet opere" (Мир оперы) www.operaworld.ru (ru) (pristupljeno: 3. studenoga 2017.)
- ↑ a b Natuknica "Streich Rita" na str. 377. u Bečkom povijesnom leksikonu, Historisches Lexikon Wien, www.digital.wienbibliothek.at(nje) (pristupljeno: 9 studenoga 2017.)
- ↑ Vijest "Rita Shtreich doista je rođena u Barnaulu" na stranici Известия, iz.ru (ru) (objavljeno: 26. ožujka 2002., pristupljeno: 3.studenoga 2017.)
- ↑ Članak "Legende našeg grada" na stranici Мой Архангельск, myarh.ru (ru) (objavljeno: 9. srpnja 2009., pristupljeno: 3. studenoga 2017.)
- ↑ a b Stranica "Rita Streich", www.ritastreich.org (nje) (en) (pristupljeno: 3 studenoga 2017.)
- ↑ a b c Životopis Rite Streich na stranici AllMusic, www.allmusic.com (en) (pristupljeno: 3 studenoga 2017.)
- ↑ Citirane kritike na stranici "Norbeck,Peters & Ford", www.norpete.com (en) (pristupljeno: 14.studenoga 2017.)
- ↑ Popis uloga Rite Streich u arhivu Bečke državne opere, archiv.wiener-staatsoper.at. Na podstranicama se nalaze detalji o svakoj predstavi. (nje) (pristupljeno: 3 studenoga 2017.)
- ↑ a b c Natuknica "Rita Streich" u Austrijskom glazbenom leksikonu, Oesterreichisches Musiklexikon online, www.musiklexikon.ac.at (nje) (ažurirano: 6. svibnja 2001., pristupljeno: 3 studenoga 2017.)
- ↑ Rita Streich u kronologiji škole "Folkwang" u Essenu, www.folkwang-uni.de (nje) (pristupljeno: 10. studenoga 2017.)
- ↑ Svjetski katalog WorldCat u svojoj bazi ima popis od 564 LP-ploča i 278 CD-ova Rite Streich, www.worldcat.org (en) (pristupljeno: 14.studenoga 2017.)
- ↑ Podstranica "tv/fim" na stranici "Rita Streich", www.ritastreich.org (nje) (en) (pristupljeno: 3 studenoga 2017.)
- ↑ a b Rita Streich na IMDb-u, www.imdb.com (en) (pristupljeno: 14.studenoga 2017.)