Gorušičina plavulja

(Preusmjereno s Rotkvičava tupavica)

Gorušičina plavulja ili rotkvičava tupavica (lat. Hebeloma sinapizans) je nejestiva gljiva (ili čak lagano otrovna) iz porodice Hymenogastraceae.

Gorušičina plavulja
Hebeloma sinapizans.JPG
Sistematika
Carstvo: Gljive
Koljeno: Basidiomycota
Razred: Agaricomycetes
Red: Agaricales
Porodica: Hymenogastraceae
Rod: Hebeloma
Vrsta: H. sinapizans
(Paulet) Gillet (1878.)
Dvojno ime
Hebeloma sinapizans
Sinonimi
*Hypophyllum sinapizans Paulet (1793.)
  • Agaricus sinapizans (Paulet) Fr. (1838.)
  • Hebeloma sinapizans (Paulet) Sacc. (1887.)

OpisUredi

  • Klobuk gorušičine plavulje je širok od 5 do 12 centimetara, najprije konveksan zatim otvoren i tupo ispupčen, mesnat, može biti žutorđav, prljavosmeđ ili crvenkastosmeđ, za vlažna vremena malo mazav, rub je svjetliji i malo valovit.
  • Listići su prilično gusti, uski i poput luka prirasli na stručak, ili ponekad mogu biti trbušasti i slobodni, smeđi, oštrica je sitno pahuljičasta.
  • Stručak je visok od 5 do 15 centimetara, u pravilu valjkast, pri dnu nešto deblji ili gomoljasto zadebljan, blijed ili bjelkast i prirašteno smeđe čehast, šupalj; od sredine klobuka prema cjevastoj šupljini visi meso klobuka poput viska, odnosno sige. Ova se najtipičnija značajka najbolje vidi na presjeku stručka.
  • Meso je prilično debelo, bljedoliko, zadah je neugodan po rotkvici (lat. Raphanus sativus), okus gorak.
  • Spore su ovalno eliptične, malo bradavičave, 10 – 12 x 6 - 8 μm, u masi poput boje duhana.

StaništeUredi

Gorušičina plavulja u kasno ljeto i jesen u skupinama ili krugovima po svim šumama, često se može pronaći u parkovima, osobito ispod breze.

UpotrebljivostUredi

Gorušičina plavulja nije jestiva, vjerojatno lagano otrovna. [1]

SličnostiUredi

Gorušičina plavulja je pravi predstavnik roda Hebeloma u koje ne postoji ni jedna jestiva vrsta. Prilično je raširena i prava je šteta što nije jestiva. Vrlo lako se može zamijeniti također nevaljalom plavuljom (lat. Hebeloma crustuliniforme Quel.), koja ima svjetliji klobuk, a stručak je uvijek pun, po čemu se najbitnije razlikuje od gorušičine plavulje.

SlikeUredi

         

IzvoriUredi

  1. Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Gorušičina plavulja.