Sasanidsko Perzijsko Carstvo

Sasanidsko Perzijsko Carstvo
	(perz.) ; (hrv.) Irānšaher
	Grb Zastava
	Zemljovid Sasanidskog Perzijskog Carstva
Glavni grad	Ktezifont, Firuzabad
Jezici
	perzijski
Religija
	zoroastrizam, zurvanizam, manihejstvo, mazdakizam, kršćanstvo, mandaizam, judaizam
Vladavina
	Monarhija
	Šahanšah
Ardašir I. (prvi)	224. – 240.
Jezdegerd III. (zadnji)	632. – 651.
Povijest
	Stari vijek
	Početak Ardaširovog ustanka protiv partske vlasti
	224. uspostavljanje
	230. – 628. Ratovi protiv Rima
	588. – 629. Ratovi protiv turkijskih hordi
	633. – 644. Arapsko osvajanje Iranske visoravni
	651. ukidanje
Površina
621.	7400000 km2
Stanovništvo
621.	19700000
Valuta	dirham
	Prethodnice Partsko Carstvo Atropatena Indo-Skiti Kušansko Carstvo Nasljednice Rašidunski Kalifat

Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. ; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla. Sasanidi su se nametnuli kao vladajuća iranska dinastija početkom 3. stoljeća kada je Ardašir I. podigao ustanak i porazio posljednjeg partskog vladara Artabana IV. čime je došao kraj 500-godišnjoj vladavini dinastije Arsakida.

Sasanidski vladari pokrenuli su niz osvajačkih pohoda i ubrzo su ovladali većinom Jugozapadne i Središnje Azije, te dijelovima Indijskog potkontinenta i Afrike. Najvećim sasanidskim rivalom bilo je Rimsko Carstvo na zapadu s kojim su vođeni 400-godišnji ratovi promijenjive sreće i bez pobjednika. Također, na sjeveroistoku zemlje vođeni su ratovi protiv turkijskih nomadskih plemena, a na istoku protiv indijskih kraljevstva. Sasanidski Iran bio je čvorištem na Putu svile zbog čega je doživio veliki gospodarski odnosno umjetnički i znanstveni procvat, a iranska kultura tog vremena utjecala je na Stari Rim, Afriku, Indiju, Kinu, čak i Japan.

Kulminacija iransko-bizantskog sukoba u 7. stoljeću dovela je do velikih vojnih, demografskih i gospodarskih gubitaka na obje strane, što je Arapima ujedinjenim pod islamom otvorilo put ka općem osvajanju sasanidskog i bizantskog teritorija. Posljednji sasanidski šah Jezdegerd III. ubijen je 651. godine čime dinastija službeno prestaje postojati, a njegov sin Peroz bježi u egzil na kineski dvor. Padom Sasanida završava starovjekovno razdoblje iranske povijesti i počinje 200 godina dominacije Rašidunskog Kalifata. Prve iranske dinastije u srednjem vijeku (Tahiridi, Samanidi, Safaridi) pojavit će se početkom 9. stoljeća u Horasanu.

Poveznice

Popis perzijskih vladara iz dinastije Sasanida
starovjekovna iranska carstva: Medijsko • Ahemenidsko • Partsko

Literatura

(engl.) Shapour Shahbazi, Alireza. 20. srpnja 2005. Sasanian Dynasty. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York.
(engl.) Yarshater, Ehsan. 2000. 1. Political History. The Seleucid, Parthian and Sasanian Periods. The Cambridge history of Iran. III. Cambridge University Press. Cambridge, U.K.. doi:10.1017/CHOL9780521200929. ISBN 9780521200929
(engl.) Britannica. 2012. Sāsānian dynasty. Encyclopædia Britannica. Encyclopædia Britannica, Inc.. Chicago, Illinois. ISBN 9781593393106. OCLC 71783328

Wikimedijski zajednički poslužitelj:

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sasanidsko Perzijsko Carstvo