Perzijski jezik
Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski[1]) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana. Pripada porodici indo-europskih jezika, i to u satem-jezike.
Perzijski jezik | |
فارسی – fârsi | |
Države | Iran Afganistan Bahrein Tadžikistan Uzbekistan Irak Turkmenistan Azerbajdžan Dagestan Kuvajt |
Regije | Uglavnom Srednji istok i Središnja Azija |
Govornici | 61 – 71 milijun (materinski) 110 milijuna (ukupno) |
Rang | 19. |
Razredba | indoeuropski jezici indoiranski iranski zapadnoiranski jugozapadno iranski perzijski |
Službeni status | |
Služben | Iran Tadžikistan Afganistan Dagestan |
Ustanova | Akademija perzijskog jezika i književnosti (Iran) Afganistanska akademija znanosti Rudaki institut jezika i književnosti (Tadžikistan) |
Jezični kôd | |
ISO 639-1 | fa |
ISO 639-2 | per / fas |
ISO 639-3 | fas |
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) |
Povijest skupine iranskih jezika započinje još u sedmom stoljeću prije Krista. Perzijski je najznačajniji u skupini iranskih jezika i jedini za koga je, na osnovu pisanih spomenika, dokazano da je postojao kao stari, jezik srednjeg doba i suvremeni jezik.
Kao indoeuropski jezik, perzijski ima određenih sličnosti s ostalim jezicima iz indo-europske porodice.
Perzijski jezik je u svom razvoju imao tri glavna razdoblja:
- stari perzijski jezik (Darijevih Behistunskih natpisa)
- srednji perzijski jezik (pahlavi) i
- novi perzijski jezik, ili samo, perzijski.
Novi perzijski jezik datira od vremena prihvaćanja arapske abecede oko 650. godine, kada je, u vrijeme otpočinjanja islamskog utjecaja, poprimio veliki broj arapskih riječi, prerastajući u jedan izvanredno bogat jezik. Perzijski jezik je pretrpio tako male promjene tijekom čitavog zadnjeg tisućljeća, da obrazovani Iranac može čitati rukopise sačinjene stoljećima unazad bez posebnih teškoća.
Vrste riječi
urediGlagoli
uredi-ati, -anti, pehlevijski glagolski korijeni biti, perz. budan – konjugacija:
književni govorni sam, jesam perz. hastam hasam si, jesi perz. hasti hasi je perz. hast ili ast -e smo, jesmo perz. hastim hasim ste, jeste perz. hastid hasid su, jesu perz. hastand hasand
- dati, perz. dadan, prezentska osnova: deh < srednjoperz. prezentska osnova dad < staroperz. prezentska osnova data-, imenica: dade
- derati, perz. daridan, prezentska osnova: dar
- čamiti, perz. čamidan, prezentska osnova: čam
- goriti, perz. goridan ili gor gereftan, prezentska osnova: gor, imenica gorre
- htjeti, perz. hāstan – konjugacija:
hoć(u) perz. xāh(am) hoć(eš) perz. xāh(i) hoć(e) perz. xāh(ad) hoć(emo) perz. xāh(im) hoć(ete) perz. xāh(id) hoć(e) perz. xāh(and)
- kušati, pokušati, perz. kušidan, prezentska osnova: kuš
- lajati, staroperz. lāidan, prezentska osnova: lāj
- lizati, perz. lisidan, prezentska osnova: lis
- napisati, pisati, perz. neveštan ili nebeštan, prezentska osnova: nevis < pehlevijski perz. ni-pis < staroperz. ni-piš prefiks: ni + korijen: pais
- njušiti, novoperz. njušidan, prezentska osnova: njuš < perz. prezentska osnova: niyōš- < pehlevijski staroperz. prezentska osnova: niγōš < staroperz. prezentska osnova: nigauš
- peći, staroperz. pazidan, prezentska osnova: paz, < pehlevijski perz. glagolski korijen pačati-
- pohati, perz. pohtan (pazidan), prezentska osnova: paz, < pehlevijski perz. glagolski korijen pačati-
- živjeti, perz. zistan, prezentska osnova: zi < srednjoperz. Ziwistan prezentska osnova: ziw < staroperz. Žiwistan, prezentska osnova: živ
Glagolski načini
urediGlagolska vremena
urediGlagolska stanja
urediGlagolski vid
urediGlagoli po predmetu radnje
urediParticipi
urediPomoćni glagoli
urediImenice
uredi- adrija, perz. daryā : more < srednjoperz. drayab < staroperz. drayah
- Bog, staroperz. bağ < sanskrt bağ
- ban, avestijski pāna < perz. bān: sufiks koji znači čuvar
- brat, perz. baradar < srednjoperz. brad(ar) < staroperz. bratar
- čuča, perz. đuđe
- jesen, perz. hazān
- kolač, perz. koluče (vrsta kolača)
- kuća, perz. kuče (kujče): malo naselje, staroperz. kuša, kušan
- govedar, perz. gāvdār (gāv: govedo, krava + dār: prezentska osnova od infinitiva daštan «imati, držati»)
- mater, perz. i srednjoperz. mādar < staroperz. matar
- miš, perz. muš
- mozak, perz. magz < srednjoperzijski mazg < staroperzijski mazga-
- nov, perz. nov < srednjoperz. nōg < staroperz. nava-
- obrva, perz. abru (u množini: abrovān)
- pazuh, perz. bazu (nadlaktica)
- pusa, perz. bus, buse
- stan, perz. –stān (sufiks za mjesto): obitavalište, mjesto, npr. Armanestān: zemlja Armena (Armenija), Ozbakestān: zemlja Uzbeka (Uzbekistan)
- uši, perz. guš < srednjoperz. goš < staroperz. Guša
- vjetar, perz. bād < srednjoperz. vāt < staroperz. vāta
- žena, perz. i srednjoperz. zan < staroperz. žan
- zima, perz. zemestān: zem + sufiks za mjesto, lokaciju stān < sanskrt hima: snijeg, hladnoća (himalaya: stan snijega, tamo gdje snijeg obitava)
Morfološki brojevi
uredihrvatski | perzijski | sanskrt | avestički |
---|---|---|---|
jedan | jek | eka | aeva |
dva | do | dva | dva |
tri | se | tri | thri |
četiri | čahar | čatvar | čathwar |
pet | panđ | panča | panča |
šest | šeš | šaš | xšvaš |
sedam | haft | sapta | hapta |
osam | hašt | ašta | ašta |
devet | noh | nava | nava |
deset | dah | dasa | dasa |
dvjesto | dvist/devist |
- jedan, perz. (jek)dāne (književni), jedāne ili jedune (govorni) : jedan, komad nečega
- iz (od), perz. az
- do, perz. tā
- tanak, perz. tang
- više, perz. biš
- znan, perz. šenās < avestijski žnatar
- baština, perz. bāstān
Zamjenice
uredi- ča (što), perz. če ili či npr. ča je? perz. (govorni) či-je?
- ko (tko), perz. ki npr. ko (tko) je? perz. (govorni) ki-je?
Prijedlozi
urediVeznici
urediČestice
urediPrilozi
urediUsklici
uredi- kuda, perz. kođā (kodja)
- ondje, perz. ānđā (onđā) ili āndjā (ondjā)
- ovdje, staroperz. avadā: ovdje
Padeži
urediRod
urediGlasovi
urediPravopis
urediSintaksa
urediSintaksa perzijskog jezika je "(S) (PP) (O) V", što znači da ide subjekt, prepozicijski izraz te objekt iza kojeg je odgovarajući glagol.
- -ar, perz. kar ili gar: sufiks za zanimanje, kao u imenicama govedar, limar, itd. ili u perzijskom gāvdār lahimkār ili lahimgar itd.
Perzijska abeceda
urediAbeceda perzijskog jezika ima 32 znaka i još 3 posebna znaka koja to zapravno i nisu, nego su različiti pravopisni oblici za slova, i u slučaju lām alefa, ligatura.
Vidi tadžikska abeceda, preslovljavanje perzijskog na latinicu, UniPers, Fargelisi
Izvori
uredi- ↑ Documentation for ISO 639 identifier: prs. Pristupljeno 15. ožujka 2023.
Literatura
uredi- Natel Khanlari, P., «Povijest perzijskog jezika I, II i III», Nashr-e Nou, Tehran, Iran, 1986.
- Dustkhah, J. «Avesta», Entesharat-e Morvarid, Tehran, Iran, 1995.
Vanjske poveznice
uredi- fa.wikipedia.org - Wikipedia na perzijskom jeziku
- Mali hrvatsko-perzijski rječnik