Sjevernjača

Alpha Ursae Minoris
Položaj na nebu
Epoha J2000
Zviježđe Mali medvjed
Rektascenzija 02h 31m 48.7s
Deklinacija +89° 15′ 51″
Prividna magnituda (V) 1.97
Karakteristike
Spektralni tip F7 Ib-II SB
B-V indeks boje 0.60
U-B indeks boje 0.38
Tip promjenjive Cefeida
Astrometrija
Radijalna brzina (Rv) -17 km/s
Prava brzina (μ) RA: 44.22 mas/g
Dec.: -11.74 mas/g
Paralaksa (π) 7.56 ± 0.48 mas
Udaljenost 431 ly (132 pc)
Apsolutna magnituda (MV) -3.64
Detalji
Masa 6 M
Polumjer 30 R
Luminozitet 2200 L
Temperatura 7000 K
Metalicitet ?
Rotacija ~17 km/s
Starost ? g
Druge oznake
Polaris, Cynosura, Alruccabah, Phoenice, Tramontana, Angel Stern, Navigatoria, Star of Arcady, Yilduz, Mismar, Polyarnaya, 1 Ursae Minoris, HR 424, BD +88°8, HD 8890, SAO 308, FK5 907, GC 2243, ADS 1477, CCDM 02319+8915, HIP 11767.

Sjevernjača (α UMi / α Ursae Minoris / Alpha Malog medvjeda, lat: Polaris) je najsjajnija zvijezda zviježđa Mali medvjed. Sjevernjača je vrlo blizu sjevernog nebeskog pola, pa je pomoću nje lako odrediti pravac sjevera. Ponekad se u narodu može čuti da je Sjevernjača najsjanija zvijezda na nebu, što je zabluda. U stvarnosti je 45. po sjaju na noćnom nebu, dok je nasjajnija zvijezda zapravo Sirius. Latinski naziv Polaris dolazi od Stella Polaris (Polarna zvijezda). Vrlo rijetko je u upotrebi i grčki naziv Cynosura (Κυνόσουρα), što znači "rep psa", te Polaris Borealis.

Sjevernjača se nalazi na nebu tako da se prvo pronađe Veliki medvjed, koji ima oblik velikih kola (7 zvijezda) i zatim se od zadnjih dviju zvijezda produlji linija (otprilike 5 duljina) i smjer vodi na Sjevernjaču u Malom medvjedu.
U razdoblju Platonove godine, sjeverni nebeski pol opiše kružnicu među zvijezdama; stoga će današnju Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde.

Sjevernjača je od nas udaljena otprilike 430 svjetlosnih godina. Oko nje kruže još četiri zvijezde: dvije bliske zvijezde nalaze se na udaljenosti od 18 AJ (UMi Ab) i 2400 AJ (UMi B). UMi B, poznata još kao Polaris B (Sjevernjača B), lako je vidljiva i malim amaterskim teleskopom.

Već stoljećima ova zvijezda, koja se nalazi skoro točno iznad Sjevernog pola, služi putnicima da se orijentiraju bez kompasa. Ona je ujedno i Zemlji najbliža Cefeida, posebna klasa zvijezda koje neprestano pulsiraju. Posljednja ispitivanja pokazuju da puno toga još ne znamo o ovoj zvijezdi, kao i da se ona ne uklapa ni u jedan zvjezdani model koji primjenjuju astrofizičari. Model zvjezdane evolucije izračunao je da je masa Sjevernjače sedam puta veća od našeg Sunca, dok mjerenja drugačijom metodom[1] (Newtonovi zakoni gravitacije i paralaksa Hubbleova teleskopa[2]) nalažu da je njena masa 3,45 puta veća (+/- 0,75), što je velika i zbunjujuća razlika.[2] Sami binarni sustav dviju zvijezda je čudan i na druge načine. Prema izračunima Sjevernjača B je dosta starija nego njena veća sestra, što je neobično kod dvojnih sustava, jer u njima su obično iste dobi.[2]

Polarna zvijezdaUredi

 Podrobniji članak o temi: Polarna zvijezda

Polarna zvijezda je zvijezda najbliža nebeskom polu.

Sjevernjača (trenutna Polarna zvijezda, Polaris, Alfa Maloga medvjeda, α Ursae Minoris) je zvijezda najbliža sjevernomu nebeskom polu (udaljena 42), gotovo nepomična na nebeskoj sferi i zbog toga pogodna za orijentaciju. Najsjajnija je zvijezda Maloga medvjeda, promjenljiva sjaja, prosječne prividne magnitude 1,9. Sjaj joj se mijenja u razdoblju od 4 dana. To je trojni zvjezdani sustav udaljen od Zemlje približno 430 svjetlosnih godina. Sjevernjača Aa žuti je div, cefeida mase oko 6 puta veće od Sunčeve, oko 46 puta većega promjera, 2200 puta većega sjaja i površinske temperature oko 7 200 K (6 927 °C). Sjevernjača B može se uočiti i s pomoću manjega teleskopa, a Sjevernjača Ab prvi je put snimljena 2006. s pomoću Hubbleova svemirskog teleskopa. [3]

Na južnom nebeskom polu trenutno nema tako sjajne zvijezde u blizini da bi se mogla nazvati Južna Polarna zvijezda. Najbliža zvijezda je Sigma Oktant (σ Octantis) koja se ponekad naziva i Južna zvijezda.

IzvoriUredi

  1. N.I. (11. ožujka 2020.). Nešto čudno se događa sa zvijezdom Sjevernjačom, znanstvenici ne znaju što. index.hr pristupljeno 11. ožujka 2020.
  2. 2,0 2,1 2,2 (eng.) Live Science Rafi Letzter: Something strange is going on with the North Star, 11. ožujka 2020. (pristupljeno 14. ožujka 2020.)
  3. Sjevernjača, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Sjevernjača.



  Nedovršeni članak Sjevernjača koji govori o zvijezdama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.