Sliven
Sliven (bug. Сливен) je grad na jugoistoku Bugarske i upravno sjedište Slivenske oblasti. Sliven je 8. grad po veličini u Bugarskoj sa svojih 115.000 stanovnika, a u Bugarskoj je poznat po svojim hajducima – odmetnicima koji su se borili protiv Osmanskog Carstva. U 19. stoljeću Sliven su zvali "Grad 100 vojvoda" – vojvode su bili vođe hajdučkih četa. Gradonačelnik Slivena je bivši nogometaš Jordan Lečkov.
| Sliven Сливен | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 42°41′N 26°20′E / 42.683°N 26.333°E | |||
| Država |  Bugarska
| ||
| Slivenska oblast | |||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Jordan Lečkov | ||
| Visina | 243 | ||
| Stanovništvo (2006.) | |||
| - Grad | 115.758 | ||
| Vremenska zona | EEST (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 8800 | ||
| Pozivni broj | 044 | ||
| Službena stranica http://www.sliven.bg | |||
| Zemljovid | |||
  Sliven | |||
Pored Slivena nalazi se nacionalni park – Plave stijene (bug. Сините камъни), poznat po čistom zraku i mineralnim izvorima.
Zemljopisne karakteristikeUredi
Sliven se nalazi 300 km. istočno od glavnog grada Sofije, 100 km od Burgasa, 130 km od grčke granice i 130 km od granice s Turske.
Iznad grada nalazi se planina Karandila (bugarski: Карандила) s vrhom Bulgarka 1181 m s kojeg se pruža lijepi pogled na grad.
PovijestUredi
Najstarije naselje pronađeno je na brdu Hisarlaka, to je bilo tračko naselje iz V - III st. pr. Kr. Na istom lokalitetu pronađene su i kovanice i keramika iz helenističkog razdoblja. Sliven je podpao pod rimsku vlast oko 71-72 god. pr. Kr.
Prvi pisani izvori o Slivenu su iz II st. pr. Kr., kada se spominje pod imenom Tuida/Suida/Tsuida. Ime je najvjerojatnije tračkog porijekla.
Nakon podpadanja Trakije i čitave Bugarske pod Otomansko carstvo, Sliven je postao središte sandžaka u ejaletu Rumelija, nakon toga upravno je bio u elajetu Silistra (Elajet Očakov), pa potom u elajetu Edirne (Jedrene) te pred sam kraj Otomanskog carstva u vilajetu Istočna Rumelija, nakon toga ušao je u sastav novostvorene Bugarske 1885. godine.
Sliven je bio značajno središte Bugarskog nacionalnog preporoda, u njemu su rođeni ili djelovali brojni bugarski nacionalni prvaci poput; Hadži Dimitra, Dobrija Čintulova, Evgenija Čapkanova, Ivana Sеliminskog i brojnih drugih. U Slivenu je rođen i Anton Pann skladatelj rumunjske nacionalne himne.
GospodarstvoUredi
Rast Slivena kao industrijskog središta otpočeo je krajem XVIII i početkom XIX st. kada je Sliven počeo rasti kao obrtničko trgovačko središte. 1834. god. Dobri Željazkov osnovao je prvu tekstilnu tvornicu u Bugarskoj. Nakon te u Slivenu su proradile i tvornica stakla, kemijskih proizvoda, strojogradnje, prehrane. Rast industrije nastavljen je i nakon drugog svjetskog rata (za vrijeme vladavina komunista).
Nakon pada socijalizma došlo je do stagnacije i zatvaranja mnogih pogona. U novije vrijeme gospodarstvo Slivena se oporavlja, najznačajnije grane su vinarstvo (Vinprom i Vini Sliven) i pogon internacionalne kompanije 3M (strojevi), proizvodnja odjeće i prehrambenih proizvoda.
Zbratimljeni gradoviUredi
Vanjske povezniceUredi
- Fotografije Slivena Inačica izvorne stranice arhivirana 1. svibnja 2008.
- Službene stranice grada Slivena
- Vodič kroz Slivensku oblast