Spomenik parkovne arhitekture

Spomenik parkovne arhitekture (spomenik vrtne arhitekture, hortikulturni spomenik), umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park, drvored, skupina i pojedinačno stablo, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja) koji ima veću estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu ili znanstvenu vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopušteni zahvati kojima bi se promijenile ili narušile njegove neizmijenjene vrijednosti.[1]

Spomenik parkovne arhitekture proglašava županijska skupština ili Gradska skupština Grada Zagreba uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva.[1]

Povijesni razvojUredi

Iako parkovna arhitektura ima višestoljetnu tradiciju, početak sustavne zaštite ostvaruje se tek u 20. stoljeću. Zaštita hortikulturnih objekata u Hrvatskoj započela je početkom 1960-ih godina kada je usvojen Zakon o zaštiti prirode i regulirano pitanje spomenika parkovne arhitekture. Prvi hortikulturni spomenik u Hrvatskoj bio je arboretum Trsteno kraj Dubrovnika.

Spomenici parkovne arhitekture u HrvatskojUredi

Spomenik parkovne arhitekture je jedna od devet vrsta zaštićenih područja u Hrvatskoj. Namjena mu je očuvanje umjetno oblikovanog prostora odnosno stabla koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost. Razina upravljanja je županijska. Proglašava ga predstavničko tijelo nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave.[2]

Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park) koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu i odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se ne narušavaju vrijednosti zbog kojih je zaštićen.[3]

U Republici Hrvatskoj zaštićeno je 114 spomenika parkovne arhitekture.[3] Među njima su:

IzvoriUredi

  1. a b Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, 70/2005)
  2. Kategorije zaštićenih područja Zavod za zaštitu okoliša i prirode. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske. 1. svibnja 2020. Pristupljeno 5. studenoga 2020. [1] Uvjeti korištenja: Sadržaji sa stranica haop.hr mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora, osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora. Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka.
  3. a b Ostala zaštićena područja Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske. Pristupljeno 5. studenoga 2020. [2] Uvjeti korištenja: Sadržaji sa stranica gov.hr mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora, osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora. Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka.

Više informacijaUredi