Srbac

bosanskohercegovačka općina i istoimeno sjedište općine, u prijašnjem prnjavorskom kotaru, danas Republika Srpska, Bosna i Hercegovina

Srbac je općina u Bosni i Hercegovini

Srbac
BH municipality location Srbac.png
Entitet Republika Srpska
Sjedište Srbac
Načelnik Mlađan Dragosavljević
Površina 480 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

21.840 (1991.)
45/km²
Pošta
Zgrada sjedišta općine Srbac

ZemljopisUredi

Srbac je smješten na ušću Vrbasa u Savu, u sjevernoj Bosni. Površina općine Srbac iznosi 453 km² i obuhvaća 39 naselja u kojima živi 21.840 stanovnika (1991.g.). S razvijenom tekstilnom, kemijskom, drvnom industrijom i malom privredom Srbac je trgovačko, obrazovno, zdravstveno, kulturno i športsko središte. Sjeverna granica općine poklapa se u dužini od 42 km s međunarodnom granicom između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Brdovito-brežuljkasti oblici reljefa zauzimaju oko dvije trećine srbačkog područja, dok ostali dio čine ravnice. Obradiva zemlja zauzima 60% teritorija; raznovrsna je prema oblastima, a danas aktivno poljoprivredno stanovništvo predstavlja 25% ukupnog stanovništva općine. Prema geološkim, morfološkim, hidrografskim, klimatskim i ostalim faktorima, srbačko je područje pogodno za uzgoj žitarica.

StanovništvoUredi

 Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Srbac

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Srbac imala je 21.840 stanovnika, raspoređenih u 39 naselja.

Stanovništvo općine Srbac
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 19.382 (88,74%) 19.175 (85,84%) 19.469 (91,72%)
Muslimani 940 (4,30%) 800 (3,58%) 1.018 (4,79%)
Hrvati 140 (0,64%) 172 (0,77%) 203 (0,95%)
Jugoslaveni 811 (3,71%) 1.334 (5,97%) 34 (0,16%)
ostali i nepoznato 567 (2,59%) 855 (3,82%) 502 (2,36%)
ukupno 21.840 22.336 21.226

Srbac (naseljeno mjesto), nacionalni sastavUredi

Srbac
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 2.605 (85,60%) 1.840 (75,34%) 1.285 (89,42%)
Hrvati 54 (1,77%) 65 (2,66%) 46 (3,20%)
Muslimani 51 (1,67%) 33 (1,35%) 39 (2,71%)
Jugoslaveni 209 (6,86%) 394 (16,13%) 10 (0,69%)
ostali i nepoznato 124 (4,07%) 110 (4,50%) 57 (3,96%)
ukupno 3.043 2.442 1.437

Naseljena mjestaUredi

Bajinci, Bardača, Bosanski Kobaš, Brezovljani, Brusnik, Crnaja, Ćukali, Donja Lepenica, Donji Kladari, Donji Srđevići, Dugo Polje, Gaj, Glamočani, Gornja Lepenica, Gornji Kladari, Gornji Srđevići, Ilićani, Inađol, Kaoci, Korovi, Kukulje, Lilić, Nova Ves, Novi Martinac, Nožičko, Povelič, Prijebljezi, Rakovac, Razboj Lijevče,[1]Razboj Župski, Resavac, Seferovci, Selište, Sitneši, Sitneši Mali, Srbac, Srbac (selo), Stari Martinac i Vlaknica.

UpravaUredi

PovijestUredi

Od doseljenja Hrvata, grad je dio kraljevine Hrvatske, a nakon sredine12. stoljeća, područje je dio banovine Slavonije, Vrbaske županije i Zagrebačke biskupije.
U 16. stoljeću dolazi pod Turke, nakon 1878. pada pod Austro-Ugarsku. 1918. postaje dio države Slovenaca, Hrvata i Srba, zatim kraljevine Jugoslavije (Vrbaska banovina), pa SFRJ (SRBiH).
Srbac je dobio ime rješenjem Ministarstva unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije od 2. studenoga 1933. godine. Za izbor imena Srbac u osnovi bili su presudna tri elementa: zempljopisni, povijesni i nacionalni. Podatci o mjestu i nastanku pojedinih naseljenih mjesta oko Srbca nisu sačuvani. O nastanku imena nekih naselja u narodu su sačuvana predanja. Mjesto Svinjar upisano je i na jednoj karti Germanije iz 1621. godine, a ime je dobio po stočarima koji su dolazili s obližnjih brda.

2012. izmjerena je najniža temperatura u Srpcu ikad: -26,1 Celzijev stupanj.[2]

Poznate osobeUredi

U ovom se mjestu nekad odvijala živa trgovina poljoprivrednim proizvodima. Prethodno ime ovoga grada - Bosanski Svinjar - govori o tome koji je artikal bio najzastupljeniji. Zbog toga i zbog pogodnog položaja u njemu su otvarali svoje trgovačke postaje i mnogi ugledni ljudi onoga vremena iz bliže i dalje okolice - Banje Luke, Bosanske Gradiške, Dubice...

Oni koji su ostavili velikog traga za sobom jesu obitelji Ćirić, Savić, Jejinić... Iza ovih obitelji ostali su samo dijelovi njihovih imanja, a danas su vidljive samo njihove obiteljske kuće u strogom središtu ovoga grada.

Spomenici i znamenitostiUredi

ObrazovanjeUredi

KulturaUredi

ŠportUredi

IzvoriUredi

  1. http://www.srbac-rs.com/index.php?option=com_content&task=view&id=13&Itemid=31 (pristupljeno 16. ožujka 2013.)
  2. Livno Online Županija. U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva, 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • međumrežje - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama"

Vanjske povezniceUredi


  Nedovršeni članak Srbac koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Srbac treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.