Otvori glavni izbornik
Stari zavjet
Judaizam, Protestantizam,
Katoličanstvo, Pravoslavlje
Deuterokanonske knjige
Pravoslavlje
Istočno i rusko
pravoslavlje
Istočno pravoslavlje
Portal: Kršćanstvo
uredi

Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.

Stari zavjet obuhvaća 39 protokanonskih (istovjetne s hebrejskim kanonom) i sedam deuterokanonskih knjiga (protestanti ih zovu apokrifima). Dijelimo ih u knjige zakona, povijesne, mudrosne knjige, poeziju i proroke. Jedina razlika između protestantske i hebrejske verzije je podjela knjiga, naime hebrejski Tanakh sastoji se od 24 knjige: knjige u parovima (o Samuelu, Kraljevima te Ljetopise) smještene su u jednu knjigu (6 knjiga u 3 = -3); 12 proroka stavljeno je u jednu knjigu (-11); te su Ezra i Nehemija također u jednoj knjizi (-1).

Petoknjižje - knjige ZakonaUredi

Židovska tradicija prvih pet knjiga Starog zavjeta naziva Torah (hrv. Zakon), a hrvatski naziv "Petoknjižje" prijevod je grčkog izraza Pentateuhos. Petoknjižje se sastoji od sljedećih knjiga:

1. Knjiga Postanka (Genesis)

Dijeli se na dvije cjeline: prva iznosi židovske predaje o stvaranju svijeta i prvih ljudi te završava pričom o općem potopu. Ima mitološku tematiku, govori o odnosu čovjeka i Boga. Drugi je dio vezan uz povijesnu tematiku te prikazuje predaje iz života židovskog naroda.

2. Knjiga Izlaska (Exodus)

Druga knjiga Petoknjižja. Prvi dio tematski govori o Mojsijevu životu i bijegu Židova iz Egipta, a drugi o sklapanju Sinajskog Saveza i daje se prikaz svih propisa kao i vjerskih obreda koji su njima doneseni.

3. Levitski zakonik (Leviticus)

4. Knjiga Brojeva (Numeri)

5. Ponovljeni zakon (Deuteronomii)

(u zagradama su navedeni latinski nazivi knjiga).

Povijesne knjigeUredi

Mudrosne knjigeUredi

Proročke knjigeUredi

Glavni prorociUredi

29. Izaija
30. Jeremija
31. Tužaljke
32. Baruh (*)
33. Ezekiel
34. Daniel

"Manji" prorociUredi

35. Hošea
36. Joel
37. Amos
38. Obadija
39. Jona
40. Mihej
41. Nahum
42. Habakuk
43. Sefanija
44. Hagaj
45. Zaharija
46. Malahija

(*) knjige označene zvjezdicom ne postoje u protestantskoj inačici Biblije (kao ni u sadašnjem hebrejskom kanonu), to su tzv. Deuterokanonske knjige.

Prvi prijevodiUredi

Prvi prijevodi Starog zavjeta bili su na grčki, zbog velikog broja Židova koji su živjeli u dijaspori i služili se tim jezikom. Najpoznatiji je svakako onaj koji je počeo nastajati na prelasku iz 3. u 2. stoljeće pr. Kr., a naziva se Septuaginta. Taj su prijevod kasnije preuzeli i kršćani. Uz njega, bilo je i drugih prijevoda na grčki, koji su obično nastojali približiti drevni tekst Septuaginte hebrejskom tekstu kakav je bio u uporabi u njihovo vrijeme. Među takve prijevode ubrajaju se i oni što su ih načinili Akvila iz Ponta, Teodocijan, Lucijan i ostali.

Među važnije stare kršćanske prijevode Staroga zavjeta ubrajaju se i prijevodi na latinski jezik, posebice tzv. Vetus latina, te kasnija Vulgata. Najznačajniji stari židovski prijevodi na aramejski jezik prenošeni su isprva usmenom predajom, a kasnije (od 2. stoljeća) pojavljuju se i u pisanom obliku. To su Targum Onkelos, koji gotovo doslovno prevodi hebrejski tekst, te Targum Jonatan ben Uziel, Targum Neofiti i Targum Jerušalmi koji je fragmentaran. Ova posljednja tri Targuma često u svoj prijevod unose tumačenja i tekstove kojih u hebrejskom tekstu nema.

WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Stari zavjet