Starije kameno doba

Prapovijest
Kameno doba Paleolitik
Mezolitik
Neolitik
Metalno doba Bakreno doba
Brončano doba
Željezno doba

Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr. Kr. do 10 000 pr. Kr. te obuhvaća čitav pleistocen, koji je obilježen izmjenama ledenih razdoblja (oledbe, glacijali) s razdobljima zatopljenja (interglacijali, termali). Način života, kao i u mezolitiku koji se nastavlja na nj, obilježava lov i skupljanje plodova.

Podjela paleolitikaUredi

 
Ranjeni bizon, jedna od najpoznatijih slika iz Altamire.

1. donji paleolitik: oko 2 500 000 god. pr. Kr. - oko 120 000 god. pr. Kr.

2. srednji paleolitik: oko 800 000 god. pr. Kr. - oko 30 000 god. pr. Kr.

3. gornji paleolitik: oko 100 000 god. pr. Kr. - oko 10 000 god. pr. Kr.

Donji se paleolitik još naziva stariji, a gornji mlađi. Neki autori govore i o kasnom paleolitiku (10 000 - 8000 god. pr. Kr.).

Katkad se kulture donjega i srednjega paleolitika zajednički nazivaju protolitik, a one gornjega paleolitika i mezolitika, miolitik.

U Europi se paleolitik podudara s geološkim razdobljem pleistocena (počinje prije 2,5 milijuna god.), dok u Africi započinje već u pliocenu; prije 4 milijuna god. Završio je sa zadnjim ledenim dobom 10 000 god. pr. Kr.

Paleolitik na prostoru EuropeUredi

Donji ili stariji paleolitik (od 2 500 000 pr. Kr. do 200 000 ili 100 000 pr. Kr.) razdoblje je u kojem se javljaju hominidi (Homo habilis, Australopitecus, Homo erectus, javanski čovjek, pekinški čovjek, heidelberški čovjek itd.). Prvi hominidi živjeli su u srednjoj i istočnoj Africi, a odatle zbog klimatskih promjena prelaze u Europu i Aziju. U načinu obrade kamena u tom se razdoblju razlikuje nekoliko faza nazvanih po nalazištima: abvilijenska ili šelejenska, šalosijenska, klaktonijenska te ašelejenska kultura. Najstarije poznato oruđe je oblutak koji je po strani ili na vrhu razbijen udarcem te grubo naoštren, a čiji su primjerci nađeni na prostoru juž. Europe, Afrike i Azije (od Bliskog istoka preko Indije i Kine do jugoistočne Azije). Česti su nalazi ručnoga klina te kamenih okresina, koje su služile kao šila, strugala, glačala i noževi. To je razdoblje u kojem je čovjek započeo upotrebljavati vatru. Neki nalazi upućuju i na prisutnost kanibalizma povezanog s kultom lubanje.

Srednji paleolitik (od oko 200 000 ili 100 000 pr. Kr. do 40 000 pr. Kr.) razdoblje je u kojem žive neandertalci (Homo sapiens neanderthalensis). Unutar sr. paleolitika moguće je razlikovati nekoliko načina obrade kamena i razvojnih faza, npr. tajasijensku, levaloazijensku, mikokijensku i musterijensku kulturu. Ostvaren je znatan napredak u tehnologiji obrade kamena, čime je postignuta velika raznolikost oblika te kvaliteta izrade. U upotrebi je bilo i koštano oruđe i oružje. Najčešći predmeti su noževi, šila i strugala, koja su se vjerojatno koristila za obradu drva. Pronađeni su i ostaci crne i crvene boje, koja se mogla koristiti za bojenje tijela i predmeta. Postojao je i običaj sahranjivanja mrtvaca, a u grobovima je nađeno i cvijeće. I dalje je bio prisutan kult lubanje i kanibalizam.

Gornji ili mlađi paleolitik (od oko 40 000 pr. Kr. do 10 000 pr. Kr.), katkad nazivan i leptolitik, razdoblje je u kojem se javlja Homo sapiens sapiens. To je razdoblje visoko razvijene lovačke kulture. Tehnologija obrade kamena i kosti dalje se razvija, a bolje oružje osigurava lakši ulov i osiguranje sredstava potrebnih za život. Unutar njega mogu se razlikovati razvojne faze (kulture): orinasijenska, solitrejenska, magdalenijenska i gravetijenska. U orinasijenskoj kulturi javlja se igla bez ušice, u solitrejenskoj igle s ušicom od bjelokosti, luk i strijela, a u magdalenijenskoj osti, bacači, fini kremeni šiljci i rezaljke za obradu drvenog i koštanog oruđa. Nakit izrađivan od životinjskih zuba, kosti, kamena, bjelokosti, školjaka, a sačuvane su i kamene svjetiljke. Tom razdoblju pripadaju i najstarija pronađena umjetnička djela, tzv. špiljsko slikarstvo, kipovi izrađeni od kamena ili kosti, rezbarije na kostima. Nađeni su prikazi pojedinih ljudskih i životinjskih likova, scene iz dnevnog života, lova, rata, prikazi ceremonija, a pristup autora varira od naturalističkog do shematskog. Drži se da su ta djela nastala iz magijsko-religioznih razloga. Najznačajnija nalazišta špiljskog slikarstva nalaze se u jugozap. Francuskoj (Lascaux, Combarelles, Font-de-Gaume), u području Pireneja (Trois-Frères, Tuc-d’Audoubert, Niaux) i Kantabrijskoga gorja (Altamira), te u istočnoj Španjolskoj. U skulpturi, uz prikaze različitih životinja (nalazišta Isturitz, Périgord, Les Eyzies, Vogelherd, Pekárna itd.), česte su i ženske figure, većinom s vrlo naglašenom steatopigijom, nazivane i orinasijenskim Venerama (nalazišta Lespugue, Brassempouy, Grimaldi, Savignano, Willendorf, Brno, Gagarino, Kostjenki itd.). Smatra se da su povezane s kultom plodnosti.

Nalazišta u HrvatskojUredi

 
Paleolitičko nalazište na Hušnjakovu brijegu u Krapini ubraja se među najveća i najbogatija nalazišta neandertalskoga pračovjeka u svijetu.

Na području Hrvatske postoje mnogobrojna paleolitička nalazišta. Najstariji nalaz predstavlja jednostavni udarač od okresanog potočnog oblutka iz špilje Šandalje I. kraj Pule. Kameni ručni klinovi iz razdoblja starijeg paleolitika pronađeni su u Ponikvama kraj Ivanca, Golubovcu i Donjem Pazarištu u Lici. Najpoznatije nalazište u Hrvatskoj je Hušnjakovo brdo kraj Krapine gdje su nađeni ostaci neandertalaca (varijanta poznata pod imenom krapinski pračovjek) uz artefakte iz srednjeg paleolitika. Ostaci neandertalaca nađeni su i u špilji Veternici kraj Zagreba, u Vindiji kraj Ivanca i Velikoj pećini kraj Trakošćana. U Hrvatskoj zasad nema tragova paleolitičke umjetnosti, ali postoje drugi nalazi iz razdoblja mlađega paleolitika. Uz ostatke Homo sapiens sapiensa pronađena su kamena i koštana oruđa i oružja iz toga razdoblja u Romualdovoj pećini kraj Rovinja, Vergottinovoj pećini kraj Poreča, Pupićinoj peći, Vindiji, Velikoj pećini, na lokalitetu Šandalje II., Cresu, Lošinju, Krku, Rabu, Dugom otoku. Paleolitički nalazi nađeni su i u pećini Bukovac u Gorskom kotaru, Cerovačkoj špilji u Lici i kanjonu Čikole.

LiteraturaUredi

Unutarnje povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Starije kameno doba

Vanjske povezniceUredi