Stjepan Gregorijanec

Stjepan Gregorijanec († 24. lipnja, 1593.) bio je hrvatski podban. Bio je član hrvatske plemićke obitelji Gregorijanci.[1]

Stjepan Gregorijanec
hrvatski podban
Vladavina6. travnja 1578. – 25. srpnja 1581.
PrethodnikLadislav Bukovečki od Bukovice
NasljednikGašpar Druškovečki
Titule
Smrt24. lipnja, 1593.
Plemićka kuća/obiteljGregorijanec
Djeca
Nikola i Pavao
OtacAmbroz Gregorijanec
MajkaVeronika Stubička

ŽivotopisUredi

Od 1578. do 1581. bio je hrvatski podban te župan Križevačke i Zagrebačke županije. Titulu baruna dobio je 1581. Dvije godine kasnije bio je kandidat za poziciju bana. Iste mu je godine Sabor povjerio nadzor nad izgradnjom utvrde Brest na rijeci Kupi. Stjepan Gregorijanec obnašao je dužnost kapetana pokupskih haramija, kapetana kraljevskih pješaka i kapetana Kraljevstva.[1]

Bio je zet Uršule Henning te joj je pomogao u sukobu s Franjom Tahijem oko susedgradsko-stubičkog vlastelinstva. Također je poticao seljački otpor protiv Tahija koji je pridonio izbijanju Seljačka bune 1573. Stjepan Gregorijanec poslije se protiv seljaka oštro istupao. Sa svojim se bratom Baltazarom sporio oko nasljedstva.[1]

Izgradio je Kulmerove dvore u Šestinama.[2]

Kao i otac Ambroz, Stjepan se sukobljavao s građanima Gradeca (Griča) u vezi upotrebe pašnjaka i šuma na Medvednici, posjeda Biteka, Črnomerca, Dedića, Novaka te pristojbe mitnice na savskim prijelazima. O sukobu obitelji Gregorijanec i građana pisao je August Šenoa u romanu Zlatarovo zlato iz 1871.[1]

Imao je dva sina: Nikolu i Pavlu († 1598.)[3] Umro je 24. lipnja 1593.[1]

IzvoriUredi

  1. a b c d e Stjepan Gregorijanec, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 14. listopada 2021.
  2. Šestine, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 14. listopada 2021.
  3. Gregorijanci, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 14. listopada 2021.

Vanjske povezniceUredi