Ston

općina u Hrvatskoj
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Ston. Za druga značenja pogledajte Ston (razdvojba).

Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.

Ston
Ston (grb).gif
Ston na karti Hrvatska
Ston
Ston
Ston na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 42°50′17″N 17°41′46″E / 42.838°N 17.696°E / 42.838; 17.696
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska
Načelnik općine Vedran Antunica
Naselja u sastavu općine Boljenovići, Brijesta, Broce, Duba Stonska, Dubrava, Hodilje, Luka, Mali Ston, Metohija, Putniković, Sparagovići, Ston, Tomislavovac, Zabrđe, Zaton Doli, Žuljana
Stanovništvo (2001.) 2.605
Poštanski broj 20230
Ston-SK.jpg
Panorama Stona, pogled sa gradskog obrambenog zida
Ston na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Ston
Ston
Koordinate: 42°50′17″N 17°41′46″E / 42.838°N 17.696°E / 42.838; 17.696
Stonska solana
Crkva stradala u potresu 1997.

Općinska naseljaUredi

Na području općine nalazi se 18 naselja (stanje 2006), to su: Boljenovići, Brijesta, Broce, Česvinica, Dančanje, Duba Stonska, Dubrava, Hodilje, Luka, Mali Ston, Metohija, Putniković, Sparagovići, Ston, Tomislavovac, Zabrđe, Zaton Doli i Žuljana.

ZemljopisUredi

Ston je glavni gradić općine što se nalazi na poluotoku Pelješcu. Zemljopisno, ova općina prostire se od gradića Stona, kroz Ponikve, sve do Janjine. Tu se mijenjaju dva kraja. Gradić Ston koji ima druge po veličini zidine na svijetu (najduži očuvani obrambeni zid u Europi) i najstariju solanu u Europi, nalazi se na moru. Klima je blaga, ljeti sparna, zimi kišna. U Ponikvama je luka Prapratno i razna polja i vinogradi, što znači da je šuma posječena. Pošto su Ponikve poslije plaže ograđene brdima, zimi može padati i snijeg.

StanovništvoUredi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine naselja u općini Ston imala su sljedeći broj stanovnika:

  • Ston - 528 stanovnika
  • Žuljana - 218 stanovnika
  • Hodilje - 214 stanovnika
  • Metohija - 168 stanovnika
  • Luka - 161 stanovnik
  • Zaton Doli - 158 stanovnika
  • Mali Ston - 152 stanovnika
  • Dubrava - 145 stanovnika
  • Sparagovići - 136 stanovnika
  • Tomislavovac - 112 stanovnika
  • Putniković - 105 stanovnika
  • Broce - 100 stanovnika
  • Boljenovići - 94 stanovnika
  • Česvinica - 85 stanovnika
  • Brijesta - 78 stanovnika
  • Zabrđe - 67 stanovnika
  • Dančanje - 31 stanovnik
  • Duba Stonska - 40 stanovnika

Poznate osobeUredi

UpravaUredi

  • Predsjednik Općinskog vijeća: Vedran Antunica
  • Ured državne uprave u Dubrovačko neretvanskoj županija - voditelj ureda: Ante Karač

PovijestUredi

Prostor na koje se danas nalaze Mali i Veliki Ston povijesno je jedno je od najbogatijih na čitavom dubrovačkom području. Zbog svog izvanrednog položaja, a to je krarka prevlaka koja spaja poluotok Pelješac s kopnom, plodnog polja s obiljem vode i plitkog zaljeva idealnog za vađenje soli, postao je obitavalište čovjeka već u najdavnijim vremenima.[1]

Najstariji dokazi prisustva čovjeka na obim prostorima nalaze se u špilji Gudnji, nedaleko Stona, a tu su i grobne gomile iz metalnih razdoblja prapovijesti.

Ljudi su ovdje vrlo rano izabrao najprije svoje privremeno, a kasnije stalno obitavalište. Tragovi upućuju da je u neolitu živio u špiljama koje se nalaze na okolnim brdima iznad Stonskog polja, a kasnije, u metalnim fazama, u gradinskim naseljima što svjedoče grobne gomile.

Ilirsko pleme Plareja najavljivalo je ovo područje dok ih 36. pr. Kr. ne uništavaju i/ili romaniziraju Rimljani, u sklopu njihove kolonizacije istočne jadranske obale.[1]

Rimljani za sobom ostavljaju ne samo pojedine arhitektonske spomenike, nego i ager, razdiobu plodnog Stonskog polja koja je i danas uočljiva. Od Rimljana potječe i današnje ime Stona, koje je izvedenica od tadašnjeg imena Stagnum/Stamnum. Ovo ime znači stajaća ili mrtva voda, što je pokazatelj da su u najranijem vremenu ovdje već postojala solila i da su naziv ovom naselju dali Rimljani baš zbog prironod svojstva ovog kraja – solana.

U 2. stoljeću na jednom rimskom zemljovidu nabrojena su sva važnija strateška mjesta i putovi starog vijeka, a tu se spominje ime mjesta Perdua ili Stamnes, koje se nalazilo na južnim i zapadnim obroncima brijega sv. Mihajla.

Daleke 877. godine spominje se stonska biskupija, tako da se pretpostavlja da je biskupija u Stonu najstarija biskupija hrvatskog etničkog prostora. Ston postaje sijelo i vladara Zahumlja.

Za vrijeme hrvatskih vladara od Višeslava do Zvonimira, tj.od IX do XII stoljeća zahumski knez je pod zaštitom hrvatskih vladara, a biskup je sufragan splitskog nadbiskupa.

Od 1102. g. kad je Hrvatska ušla u državnu zajednicu sa Ugarskom, Zahumlje je pod vrhovništvom Duklje i Bizanta, a biskup postaje sufragan Dubrovačkog biskupa.

Godine 1168. raška dinastija Nemanjića pokorila Duklju i Zahumlje, a raški knez Deša daruje Mljet benediktincima, Stevan Nemanja u Zahumlju postavlja brata Miroslava knezom. U Raškoj Sava Nemanjić reorganizira crkvu, osniva i nove biskupije, a Ston i Pelješac stavlja pod upravu svojih episkopa. Unatoč tvrdnjama srpskih povjesničara ipak nije sigurno da je i jedan od Savinih episkopa rezidirao u Stonu. Sigurno je da je raška okupacija Stona trajala na prekide kroz 150 godina.

Nakon izmjena raznih dinastija na tlu Zahumlja, domaćih knezova, hrvatskih velikaša, raških župana i bosanske vlastele, 1325. g. vladarom Zahumlja postaje bosanski ban Stjepan Kotromanić. Kotromanići su u to vrijeme bili u sukobu sa srpskim županima, a to želi iskoristiti Dubrovnik, kojemu je bilo stalo do Stona i Pelješca.

Tako 1333. g. Dubrovnik ulazi zauvijek u posjed Stona i Rata, i tako za ovaj kraj započinje novo poglavlje povijesti. Gradi se novi Ston, koji dobiva kneza, obnavljaju se solila, a u Ston dolazi 150 dubrovačkih obitelji. Već 1359. godine Ston i Mali Ston opasani su dvostrukim obrambenim zidom i postaju "neosvojivi".

GospodarstvoUredi

Spomenici i znamenitostiUredi

ObrazovanjeUredi

KulturaUredi

ŠportUredi

U Stonu se također odigravaju mnoge športske utakmice. Najpoznatiji je nogometni klub SOŠK (Stonski omladinski športski klub).

Od 2008. održava se utrka STONe Wall Marathon. Trči se po Stonskim zidinama, trkači prolaze i kraj stonske solane te farmā kamenica iz malostonskog zaljeva.

ZanimljivostiUredi

Po Stonu je ime dobio krater na Marsu.[2]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 ston.hr: Povijest, pristupljeno 16. kolovoza 2020.
  2. NASA, Gazetteer of Planetary Nomenclature, Ston, pristupljeno 11. studenoga 2019. (engl.)

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Ston


  Nedovršeni članak Ston koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.