Ston

općina i naselje u Hrvatskoj, Dubrovačko-neretvanska županija
Ovo je glavno značenje pojma Ston. Za druga značenja pogledajte Ston (razdvojba).

Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.

Ston

grb
Panorama Stona, pogled s gradskog obrambenog zida
Država Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska

NačelnikVedran Antunica
Naselja19 općinskih naselja

Površina168,7 km2[1]
Površina središta7,8 km2
Koordinate42°50′17″N 17°41′46″E / 42.838°N 17.696°E / 42.838; 17.696

Stanovništvo (2021.)
Ukupno2491 [2]
– gustoća15 st./km2
Urbano500
– gustoća64 st./km2

Odredišna pošta20230 Ston [3]
Stranicaopcinaston.hr

Zemljovid

Ston na zemljovidu Hrvatske
Ston
Ston

Ston na zemljovidu Hrvatske

Zidine u Stonu
Stonska solana
Crkva stradala u potresu 1996.

Općinska naselja

uredi

Na području općine nalazi se 18 naselja (stanje 2006.), to su: Boljenovići, Brijesta, Broce, Česvinica, Dančanje, Duba Stonska, Dubrava, Hodilje, Luka, Mali Ston, Metohija, Putniković, Sparagovići, Ston, Tomislavovac, Zabrđe, Zaton Doli i Žuljana.

Zemljopis

uredi

Ston je glavni gradić općine koja se nalazi na poluotoku Pelješcu. Zemljopisno, ova općina prostire se od gradića Stona, kroz Ponikve, sve do Janjine. Tu se mijenjaju dva kraja. Gradić Ston koji ima druge po veličini zidine na svijetu (najduži očuvani obrambeni zid u Europi) i najstariju solanu u Europi, nalazi se na moru. Klima je blaga, ljeti sparna, zimi kišna. U Ponikvama je luka Prapratno i razna polja i vinogradi, što znači da je šuma posječena. Pošto su Ponikve ograđene brdima, zimi može padati i snijeg.

Klima

uredi

Ston ima sredozemnu klimu. Ovu klimu karakteriziraju blage, vlažne zime i topla, suha ljeta. Prosječne ljetne temperature često prelaze 30 °C, dok su zimske temperature rijetko ispod 5 °C. Najviše oborina javlja se u jesen i zimu, dok su proljeće i ljeto uglavnom sušni. More i planine u okolici umirujuće djeluju na lokalne vremenske uvjete, pružajući blagu i ugodnu klimu tijekom cijele godine. Najviša maximalna dnevna temperatura izmjerena je 4. kolovoza 1981. i iznosi 41,5 °C, dok je najmanja izmjerena 19. Siječnja 2021. i iznosi je –9,1 °C.[4]

Stanovništvo

uredi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine naselja u općini Ston imala su sljedeći broj stanovnika:

  • Ston - 528 stanovnika
  • Žuljana - 218 stanovnika
  • Hodilje - 214 stanovnika
  • Metohija - 168 stanovnika
  • Luka - 161 stanovnik
  • Zaton Doli - 158 stanovnika
  • Mali Ston - 152 stanovnika
  • Dubrava - 145 stanovnika
  • Sparagovići - 136 stanovnika
  • Tomislavovac - 112 stanovnika
  • Putniković - 105 stanovnika
  • Broce - 100 stanovnika
  • Boljenovići - 94 stanovnika
  • Česvinica - 85 stanovnika
  • Brijesta - 78 stanovnika
  • Zabrđe - 67 stanovnika
  • Dančanje - 31 stanovnik
  • Duba Stonska - 40 stanovnika
Općina Ston: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3593
3548
3589
3842
4332
4288
4060
4045
3954
3972
3715
3283
2819
2802
2605
2407
2491
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Dubrovnik. U 1981. smanjena izdvajanjem dijela u općinu Dubrovačko primorje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Ston: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
428
648
378
472
503
485
420
470
357
469
562
430
543
581
528
549
500
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1869. sadrži podatke za naselje Mali Ston. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Poznate osobe

uredi

Uprava

uredi
  • Predsjednik Općinskog vijeća: Vedran Antunica
  • Ured državne uprave u Dubrovačko neretvanskoj županija - voditelj ureda: Ante Karač

Povijest

uredi

Prostor na kojem se danas nalaze Mali i Veliki Ston povijesno je jedno je od najbogatijih na čitavom dubrovačkom području. Zbog svog izvanrednog položaja, a to je kratka prevlaka koja spaja poluotok Pelješac s kopnom, plodnog polja s obiljem vode i plitkog zaljeva idealnog za vađenje soli, postao je obitavalište čovjeka već u najdavnijim vremenima.[5]

Najstariji dokazi prisustva čovjeka na ovim prostorima nalaze se u špilji Gudnji, nedaleko Stona, a tu su i grobne gomile iz metalnih razdoblja prapovijesti.

Ljudi su ovdje vrlo rano izabrali najprije svoje privremeno, a kasnije stalno obitavalište. Tragovi upućuju na to da su je u neolitu živjeli u špiljama koje se nalaze na okolnim brdima iznad Stonskog polja, a kasnije, u metalnim fazama, u gradinskim naseljima što svjedoče grobne gomile.

Ilirsko pleme Plareja nastanjivalo je ovo područje do 36. pr. Kr. kad ih uništavaju i/ili romaniziraju Rimljani, u sklopu njihove kolonizacije istočne jadranske obale.[5]

Rimljani za sobom ostavljaju ne samo pojedine arhitektonske spomenike, nego i ager, razdiobu plodnog Stonskog polja koja je i danas uočljiva. Od Rimljana potječe i današnje ime Stona, koje je izvedenica od tadašnjeg imena Stagnum/Stamnum. Ovo ime znači stajaća ili mrtva voda, što je pokazatelj da su u najranijem vremenu ovdje već postojala solila i da su naziv ovom naselju dali Rimljani baš zbog prironod svojstva ovog kraja – solana.

U 2. stoljeću na jednom rimskom zemljovidu nabrojena su sva važnija strateška mjesta i putovi starog vijeka, a tu se spominje ime mjesta Perdua ili Stamnes, koje se nalazilo na južnim i zapadnim obroncima brijega sv. Mihajla.

Daleke 877. godine spominje se stonska biskupija, tako da se pretpostavlja da je biskupija u Stonu najstarija biskupija hrvatskog etničkog prostora. Ston postaje sijelo i vladara Zahumlja.

Za vrijeme hrvatskih vladara od Višeslava do Zvonimira, tj. od IX do XII stoljeća zahumski knez je pod zaštitom hrvatskih vladara, a biskup je sufragan splitskog nadbiskupa.

Od 1102. g. kad je Hrvatska ušla u državnu zajednicu s Ugarskom, Zahumlje je pod vrhovništvom Duklje i Bizanta, a biskup postaje sufragan Dubrovačkog biskupa.

Godine 1168. raška dinastija Nemanjića pokorila Duklju i Zahumlje, a raški knez Deša daruje Mljet benediktincima, Stefan Nemanja u Zahumlju postavlja brata Miroslava knezom. U Raškoj Sava Nemanjić reorganizira crkvu, osniva i nove biskupije, a Ston i Pelješac stavlja pod upravu svojih episkopa. Unatoč tvrdnjama srpskih povjesničara ipak nije sigurno da je i jedan od Savinih episkopa rezidirao u Stonu. Sigurno je da je raška okupacija Stona trajala na prekide kroz 150 godina.

Nakon izmjena raznih dinastija na tlu Zahumlja, domaćih knezova, hrvatskih velikaša, raških župana i bosanske vlastele, 1325. g. vladarom Zahumlja postaje bosanski ban Stjepan Kotromanić. Kotromanići su u to vrijeme bili u sukobu sa srpskim županima, a to želi iskoristiti Dubrovnik, kojemu je bilo stalo do Stona i Pelješca.

Tako 1333. g. Dubrovnik ulazi zauvijek u posjed Stona i Rata, i tako za ovaj kraj započinje novo poglavlje povijesti. Gradi se novi Ston, koji dobiva kneza, obnavljaju se solila, a u Ston dolazi 150 dubrovačkih obitelji. Već 1359. godine Ston i Mali Ston opasani su dvostrukim obrambenim zidom i postaju "neosvojivi".

Gospodarstvo

uredi

Spomenici i znamenitosti

uredi

Obrazovanje

uredi

Kultura

uredi

Šport

uredi

U Stonu se također odigravaju mnoge športske utakmice. Najpoznatiji je nogometni klub SOŠK (Stonski omladinski športski klub).

Od 2008. održava se utrka STONe Wall Marathon. Trči se po Stonskim zidinama, trkači prolaze i kraj stonske solane te farmā kamenica iz malostonskog zaljeva.

Zanimljivosti

uredi

Po Stonu je ime dobio krater na Marsu.[6]

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Klimatski podaci za grad Ston. novovrijeme.com. Pristupljeno 12. lipnja 2024.
  5. a b ston.hr: Povijest, pristupljeno 16. kolovoza 2020.
  6. NASA, Gazetteer of Planetary Nomenclature, Ston, pristupljeno 11. studenoga 2019. (engl.)
  7. Slatkopedija Jadranka Ničetić samo za Slatkopediju otkriva sve o svojoj novoj knjizi Traditional Dubrovnik Sweets, objavljeno 14. rujna 2021., pristupljeno 4. lipnja 2023.

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ston
Nedovršeni članak Ston koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.