Szvéti evangyeliomi

Szvéti evangyeliomi, kasnije Szvéti evangeliomi (Sveta evanđelja), prekomurski je evanđelistar koji je napisao Mikloš Küzmič, dekan Slovenske okrogline (Prekomurje) i svećenik u Kančevcima. Izdao je knjigu 1780. godine u Sopronu kod Józsefa Siessa, koji je tiskao i knjige gradišćanskih Hrvata.

Szvéti evangyeliomi (1780.).
Szvéti evangeliomi (1906.).
Detalj iz djela

Izvor evangyelioma uredi

Budući da su počeli pisati na prekomurskom jeziku, ugarski Slovenci rabili su kajkavske knjige. Južna prekmurska mjesta bila su pod nadležnošću Zagrebačke nadbiskupije i biskup im je poslao kajkavske evanđelistare, lekcionare, katekizme i molitvenike. Sjeverna su mjesta bila predvođena đurskom biskupijom pa su i ondje imali razne kajkavske knjige.

Dolinski su svećenici (u području oko Lendave) pokušali prevesti evanđelistar Nikole Krajačevića na prekomurski, a ova djela ostala su u rukopisu.

Mikloš Küzmič 1763. godine počeo je pisati prekomurski evanđelistar i više je godina prevodio kajkavske riječi na prekomurske. Pomogao mu je i njegov učitelj, Ferenc Muraj, svećenik Svetog Jurja kod Rogašovca i drugi svećenici. Međutim, od đurske biskupije nije dobio potporu za izdavanje evangyeliomā.

Godine 1777. utemeljena je nova Sambotelska biskupija. Mikloš Küzmič doživio je veliko razočaranje nakon što je protestantski svećenik Štefan Küzmič preveo čitav Novi zavjet (Nouvi Zákon) 1771. godine. Ovu knjigu čitali su i katolički Slovenci zbog potreba za Biblijom na materinskom jeziku. Mikloš je tražio potporu sambotelskog biskupa Jánosa Szilyja koji je osigurao materijalnu pomoć.

Godine 1780. dovršen je Szvéti evangyeliomi i do 20. stoljeća imao je jedanaest izdavanja.

Knjiga uredi

Knjiga je vrlo slična Krajačevićevu evanđelistaru. Pišući ga, Mikloš se oslanjao na Nouvi Zákon gdje su bile zapreke u prijevodu. Naime, Mikloš u svojem evanđelistaru upotrebljava velik raspon jedinstvenih prekomurskih riječi dok Štefan Küzmič upotrebljava mnoge kajkavske i slovenske riječi.

Mikloš Küzmič Nikola Krajačević

Nedela po Riſzálaj Devéta.

Evangyeliomi Sz. Lük. vu XIX. táli.

Vu omom vrejmeni: Gda bi ſze Jezus pribli'sávao k-Jeru'sálemi, vidévsi Váras, joukao ſze je nad nyim, govorécsi: ár da bi ſzpozno i tí, i náj bole na ete tvoj dén, stera ſzo na mért tebi; zdaj ſzo pa ſzkrita od tvoji oucsi. Ár prídejo dnévi na tébe, i opásejo te tvoji nepriátelje z-grábov, i obſzédejo tebé, i vküp te ſztíſznejo vſzej krajouv; i na zemlo povalíjo tebé, i ſziní tvoje, ki ſzo vu tebi.

Nedelya po Sz. Troyztve IX.

Evangeliom Sz. Lukacſa, vu 19. deele.

Vu onom vremenu. Gdabi Jeſus bil priblíſal k-Jerusalemu, videvſsi váras, zplakaſze nad nyím, govorécſi: Ar dabi poznal bil i ti, te poimene na ov dén tvóy, koteraſzu na mír tebe: aliſzu vezda zkrivena pred ocſima tvojema. Ar hoté obztrêti tebe neprijateli tvoyi grabum, i okolu vzemu tebe: i hoté zteſzniti tebe zevſzeh ztrán: i na zemlyute povalé, i ſzíne tvoje kiiſzu vu tebe.

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Szvéti evangyeliomi

Literatura uredi

  • Pisec sedmerih luči – Zbornik sa simpozija o Miklošu Küzmiču, Urednik: Lojze Kozar ml. Murska Sobota 2005. ISBN 961-90588-2-8
  • Vilko Novak: Izbor prekmurskega slovstva, Ljubljana 1976.
  • Jožef Smej: Se je Mikloš Küzmič v svojem prevodu Evangyeliomov res naslanjal na. Štefana Küzmiča?, Slavistična revija (45). 1997.