Troveslarka
Troveslarka je hrvatski naziv za sljedeće tipove lađi odnosno brodova:
- antička trijera (u rimsko doba identičan oblik broda nosio je naziv triremis)
- srednjovjekovnu galiju s tri veslača po veslu, troveslarku ili triremu (u srednjem vijeku je latinski jezik bio jezik pismenosti, stoga ovaj naziv)
- Pitanje troveslarke - odnosno Triremsko pitanje[1]
Trirema uredi
Trirema (grčki Τριήρεις, latinski triremis, u slobodnom prijevodu "troveslarka") vrsta je ratnog broda koji je dominirao Mediteranom od 7. stoljeće pr. Kr. do 3. stoljeće pr. Kr. Posebno je korišten u Feniciji Antičkoj Grčkoj i Rimu. Ime su dobile prema trima redovima vesala koja su predstavljala osnovno pokretačku snagu, a svakim veslom upravljao je jedan veslač. Ukupan broj vesala dosizao je brojku i do 170, a dimenzije su okvirno iznosile 40 metara u dužinu s 6 metara na najširem dijelu broda. Sam gaz bio je relativno plitak i dosezao bi 1 metar dubine. Veslači su bili smješteni na tri nivoa s time da je najniži red bio uzdignut tek pola metra od vodene površine.
Kako su trireme uglavom služile kao ratni brodovi bile su opremljene pramčanim brončanim kljunom koji je služio za probijanje protivničkih brodova. Na niskoj palubi bili su smješteni kopljanici i strijelci za obranu broda od neprijateljskog preuzimanja, odnosno za napad prijelazom na protivnički brod.
Izvori uredi
- ↑ Željko Stepanić, "JE LI POZIVANJE NA POMORSKI RJEČNIK RADOVANA VIDOVIĆA - KAO NEUPITAN IZVOR - ZNANSTVENO UTEMELJENO?", “Naše more” 58(5-6)/2011., hrcak.srce.hr
|
Ovo je razdvojbena stranica. Ona pomaže u orijentaciji tako da popisuje sve stranice koje dijele isti naslov. Ako vas je poveznica iz nekog članka poslala ovamo, možda biste željeli vratiti se i ispraviti je da pokazuje izravno na željenu stranicu. |