Trojeglava
Trojeglava je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Dežanovac, Bjelovarsko-bilogorska županija.
| Trojeglava | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Bjelovarsko-bilogorska |
| Općina/grad | Dežanovac |
| Površina | 12,7 km2 [1] |
| Visina | 163 mnm |
| Koordinate | 45°32′16″N 17°06′54″E / 45.5377115733598°N 17.1148779988289°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 220 [2] |
| – gustoća | 17 st./km2 |
| Odredišna pošta | 43500 Daruvar [3] |
| Pozivni broj | +385 (0)43 |
| Autooznaka | DA |
  Trojeglava Trojeglava na zemljovidu Hrvatske | |
Usmena predaja govori da je selo Trojeglava nastalo još za vrijeme boravka Osmanlija na ovim prostorima. Navodno su Osmanlije ubili tri seljaka, dekapitirali ih, glave im nabili na kolce i te kolce postavili na jedno brdo na kojem su oni imali svoj tabor, a danas je to groblje. To brdo se od onda nazivalo Trojeglava. Taj naziv se održao sve do danas i selo se s vremenom proširivalo.
Danas se stanovništvo Trojeglave uglavnom bavi ratarstvom i stočarstvom. Selo ima osnovnu školu (koja djeluje kao područna škola OŠ Dežanovac), a je pohađaju učenici od prvog do četvrtog razreda. Danas djeca Trojeglave osnovnu školu dovršavaju u Dežanovcu, a srednje škole u Daruvaru, Garešnici ili Pakracu. U Trojeglavi nema gotovo nikakvih kulturnih događanja niti ikakve sportske organizacije.
U Trojeglavi postoje čak četiri ulice (Ulica Stjepana Radića, Ulica Hrvatskih velikana, Ulica Matije Gupca i Masarykova ulica) što je stavlja u vodeći položaj spram ostalih naselja u dežanovačkom području. Interesantno je to da je Trojeglava sredselo što znači da ima raskršće koje je centar naselja i u njemu su stacionirane gotovo sve građevine koje su nekada, za vrijeme Jugoslavije imale svoju funkciju, a to su: Veterinarska postaja, zgrada vatrogasaca, Hrvatski dom i u sklopu njega osnovna škola, trgovine, te autobusna stanica. Susjedna sela selu Trojeglava su: Donji Sređani, Goveđe Polje, Kaštel Dežanovački i Drlež.
Stanovništvo
uredi- 2001. – 304
- 1991. – 412 (Srbi - 152, Hrvati - 62, Jugoslaveni - 20, ostali - 178)
- 1981. – 456 (Srbi - 138, Jugoslaveni - 80, Hrvati - 50, ostali - 188)
- 1971. – 563 (Srbi - 164, Hrvati - 87, Jugoslaveni - 44, ostali - 268)
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 304 stanovnika[4] te 103 obiteljskih kućanstava.[5]
| broj stanovnika | 342 | 534 | 585 | 656 | 745 | 820 | 842 | 882 | 805 | 809 | 713 | 563 | 456 | 412 | 304 | 254 | 220 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Izvori
uredi- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
- ↑ Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.