Uvs Nuur (mongolski jezik: Увс нуур, ruski: Убсу-Нур ili Убса) je visoko-slano jezero koje se nalazi u pograničnom području između Mongolije i Rusije (manji dio). Sjeveroistočni dio jezera nalazi se u ruskoj republici Tuva, a najveće naselje je u mongolskom dijelu, Ulaagom. Ovo veoma slano i plitko jezero je ostatak velikog slanog mora koje je prije nekoliko tisuća godina pokrivalo mnogo veće područje. Uvs Nuur, površine 3,350 km², je najveće jezero u Mongoliji i smješteno je 759 metara ispod razine more, u depresiji Ubsunurske kotline (Bazen Uvs Nuura, poznat i kao Bazen Ubsa-Nur) (mongolski: Бассейн Убсу-Нур, ruski: Убсунурская котловина), krhkom bazenu zatvorenog sliva (endorheični bazen).[2]

Uvs-Nuur
Vrstaslano jezero
Položaj
Koordinate50°16′30″N 92°43′11″E / 50.27500°N 92.71972°E / 50.27500; 92.71972
Države
Fizikalne osobine
Duljina84 km
Širina 
 • Najveća79 km
Dubina 
 • Prosječna6 m
Površina3.350 km2
Nadm. visina759 m
Rijeke i otoci
PritociTesiin gol, Kharkhiraa, Turuun
Odlijeva se uendoreičko
Uvs-Nuur na zemljovidu Mongolije
Uvs-Nuur
Uvs-Nuur
Uvs-Nuur na zemljovidu Mongolije
Zemljovid

Svjetska baštinaUNESCO
Ubsunurska kotlovina/Bazen Uvs Nuura
Država Rusija Mongolija
Godina uvrštenja2003. (27. zasjedanje)
VrstaPrirodno dobro
Mjeriloix, x
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:769
Službeno imeJezero Uvs i okolna vlažna područja
Dodano na popis22. ožujka 2004
Referentni broj1379[1]
Satelitska fotografija jezera Uvs Nuur
Smještaj jezera Uvs Nuur u Ubsunurskoj kotlini

U Ubsunurskoj kotlini najsjevernija svjetska pustinja se susreće s najjužnijom zonom tundre na sjevernoj polutki. Kotlina ima površinu od oko 70.000 km² i većinom se sastoji od ledenjaka, alpske tundre, pod-alpskih pašnjaka, planinskih tajga, ali i pošumljene i gole stepe s ponekim područjima polupustinja, pa čak i pješčanih pustinja s dinama. Kako se kotlina nalazi na granici klimatskih područja Sibira i Središnje Azije, tenperature znaju varirati od -58°C zimi do 47°C ljeti. Usprkos ovako ekstremnoj klimi, ovaj raznolik krajolik ima i veliku bioraznolikost,[3] te je dom za više od 173 vrste ptica i 41 sisavca, uključujući ugrožene vrste kao što su sniježni leopard (Panthera uncia), argali ovca (Ovis ammon) i sibirska divlja koza (Capra sibirica). Izostanak industrije i oslanjanje stanovništva na tradicionalno nomadsko pastirstvo su minimalno utjecali na krajolik čime je on gotovo ostao nedirnut. Zbog toga je od 2003. godine, rezervat biosfere Ubsunurske kotlovine (njenih 1.069 ha) upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.[4]

Izvori uredi

  1. Lake Uvs and its surrounding wetlands. Ramsar Sites Information Service. Pristupljeno 25. travnja 2018.
  2. Ubsunurska kotlinaArhivirana inačica izvorne stranice od 20. rujna 2007. (Wayback Machine) kao dio Mreže svjetskih rezervata biosfere. Posjećeno 20. veljače 2011. (engl.)
  3. Ubsunurska kotlovinaArhivirana inačica izvorne stranice od 31. srpnja 2012. (Wayback Machine) na stranicama ruskog Greenpeace-a. Posjećeno 19. veljače 2011. (engl.)
  4. http://whc.unesco.org/en/list/769

Vanjske poveznice uredi

Ostali projekti uredi

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ubsunurska kotlovina