Vazmeno trodnevlje
Veliki petak, Velika subota i Uskrs
Vazmeno trodnevlje ili Sveto trodnevlje (lat. Sanctum Triduum) je najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini, dio Velikoga tjedna u kojemu kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Počinje Misom večere Gospodnje na Veliki četvrtak, dostiže vrhunac u Vazmenom bdjenju i završava Velikom subotom.
Vazmeno trodnevlje čine:
- Veliki četvrtak (od Mise večere Gospodnje) – spomendan Isusove posljednje večere,
- Veliki petak – spomendan Isusove muke i smrti,
- Velika subota – dan tišine, molitve i pohoda Božjeg groba.
Na Veliki četvrtak prestaju zvoniti zvona u crkvama i ne sviraju orgulje do Vazmena bdjenja.
Oprost
urediTijekom Vazmena trodnevlja, Katolička Crkva nudi mogućnost udjeljivanja potpuna oprosta na sljedeće načine:[1]
- na Veliki četvrtak:
- pobožnim recitiranjem ili pjevanjem hvalospjeva Tantum ergo (Divnoj dakle) tijekom prijenosa Svetootajstva iz svetohraništa u bočni oltar ili nakon mise;
- polusatnim euharistijskim klanjanjem;
- na Veliki petak:
- pobožnim sudjelovanjem u klanjanju sv. križu u Obredima Velikog petka;
- molitvom križnog puta;
- na Veliku subotu:
- molitvom krunice dvije ili više osoba;
- sudjelovanjem u Vazemnu bdjenju i obnovom krsnih obećanja u liturgiji bdjenja.
Unutarnje poveznice
urediIzvori
uredi- Grubišić, Ivan. 2016. Teologija svetog Vazmenog trodnevlja. Počeci: časopis bogoslova Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. 13 (1): 15-18
- ↑ Kako dobiti potpuni oprost grijeha u Velikom tjednu? vigilare.info. Zaklada Vigilare. Objavljeno 28. ožujka 2024.