Veliki četvrtak
Veliki četvrtak kršćanski je spomendan Isusove posljednje večere i prvi dan Vazmenoga (Svetoga) trodnevlja. Slavi se u četvrtak prije Uskrsa. Veliki četvrtak do Mise večere Gospodnje je ujedno i zadnji dan korizme. Na Veliki četvrtak ujutro slavi se Misa posvete ulja (Missa chrismatis) na kojoj se posvećuje krizma (ulje za svetu potvrdu), te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene.
Na Veliki četvrtak uvečer, na svečan se način slavi euharistijsko slavlje, koje se naziva Misa večere Gospodnje. Tom misom počinje Vazmeno trodnevlje. Na otajstven se način slavi i obnavlja ustanovljenje Euharistije i svećeničkog reda.
Liturgijsko slavljeUredi
- Uvodni obredi: ulazna pjesma i pozdrav, pokajnički čin, Gloria i zborna molitva
- Služba riječi: tri čitanja i propovijed
- Pranje nogu: ponegdje
- Euharistijska služba: priprava darova, euharistijska molitva i pričest
- Prijenos Svetotajstva
- Getsemanska ura: sat vremena šutnje i klanjanja pred Presvetim Sakramentom
Dok se pjeva Slava, na svim crkvama zvone sva zvona. Nakon toga se gase sve do Slave na Veliku Subotu.
Getsemanska uraUredi
Kako svjedoči Evanđelje, Isus se poslije večere s učenicima uputio u Getsemanski vrt. Tamo ga je oblijevao krvav znoj dok se molio. Stoga vjernici kao uspomenu na ovo Isusovu molitvu provode uru klanjanja u svojim crkvama. Sam je Isus zapitao svoje učenike: "Niste li mogli probdjeti barem jednu uru moleći sa mnom?"
PobožnostiUredi
Sveti Filip Neri ustanovio je u Rimu pobožnost sedam crkava, koja se obdržava u pojedinim dijelovima svijeta, a čini ju pohod sedmerim crkvama uz molitvu i razmatranje događaja iz Kristove muke.
Povezani članciUredi
Vanjske povezniceUredi
Sestrinski projektiUredi
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Veliki četvrtak |
