Velika Kneževina Ruska

Velika Kneževina Ruska Wielkie Księstwo Ruskie (polj.) Велике князівство Руське (ukr.) Kneževina ← 1658. – 1659. → Grb Lokacija Velike Kneževine Ruske Glavni grad Kijev Jezik/ci ukrajinski Religija pravoslavlje, grkokatoličanstvo Vlada monarhija Hetman  - 1658. – 1659. Ivan Vihovskij Povijest novi vijek  - uspostavljena 1658.  - ukinuta 1659. Površina  - 1658. 240000 km² Valuta grivnja Kneževina je nastala u povjesnom ukrajinskom razdoblju poznatom kao Rujina

Mapa države Unija tri naroda (1658. – 1659.)

Velika Kneževina Ruska (ukr. Велике князівство Руське, eng. Grand Duchy of Ruthenia) je naziv kratkotrajne ukrajinske države formirane u sklopu federativne zajednice s Poljskom i Litvom 16. rujna 1658. godine kada je potpisan Hadjački sporazum. Obuhvaćala je većinu područja današnje Ukrajine. Velika Kneževina Ruska je formirana od strane zaporoških kozaka i općenito kozaka s desne obale Dnjepra, nedugo nakon ustanka protiv Poljske i smrti hetmana Bogdana Hmeljnickog, te neuspjelog dogovora između ukrajinskih i ruskih političkih predstavnika tog vremena.

U istom razdoblju je već (od 1649. god.) bila formirana Zaporoška Republika koja se našla pred političkim rascjepom i dvije ukrajinske političke struje, gdje su ukrajinski ljivoberežni (oni koji su živjeli s lijeve strane, tj. istočno od rijeke Dnjepar) kozaci podržavali autonomiju u sklopu budućeg Ruskog Carstva, dok su ukrajinski pravoberežni (oni s područja desno, tj. zapadno od Dnjepra) kozaci podržavali federativnu uniju s Poljskom i Litvom u sklopu koje će također imati autonomiju. Vrhovnog vojnog i političkog poglavara na vrhuncu moći je obnašao hetman Ivan Vihovskij koji je ujedno zaslužan za pobjedu u Konotopskoj bitci 26. lipnja 1659. godine.

Velika Kneževina Ruska je prestajala postojati u srpnju 1659., nakon što je ukrajinski hetman Jurij Hmeljnicki otkazao sporazum s Poljskom i Litvom, i nakon što je vlast iz Moskve ponudila bolje uvjete vezane za autonomiju Zaporoške Republike - tj. jugoistočnog dijela Velike Kneževine Ruske. Bez obzira na uvjete dogovorene između ukrajnskih i ruskih političara, Ukrajinci koji su se našli pod vrhovnom vlašću Moskve postepeno gube sve oblike autonomije.

Godine 1667. je potpisan Andrusovski sporazum kojim je - nakon opetovanog i dugotrajnog ratovanja - Poljsko-Litavska Unija uz Zaporožje ustupila Carskoj Rusiji i preostalo područje Ukrajine (tj. bivše Velike Kneževine Ruske) istočno od Dnjepra, uključujući Kijev, otvarajući 20-godišnje razdoblje ukrajinske političke povijesti nazvano "propast" (ukrajinski: Руїна, latinizirano: Ruyína), označeno teškim međusobnim neslaganjima među Ukrajincima, koja su naposljetku omogućili da Moskva preuzme kontrolu nad većinom Ukrajine i uzme jaku ulogu u poslovima Poljsko-Litavske Unije (postigavši između ostalog da Ruska pravoslavna Crkva pod odlučnim uplivom carskog dvora u Moskvi bude mjerodavnu za pravoslavno stanovništvo u Uniji), čineći tu državu - u čijem je okrilju ostao dio Ukrajine zapadno od Dnjepra - sve slabijom.

Literatura

• Kamiński, A.; The Cossack Experiment in Szlachta Democracy in the Polish-Lithuanian Commonwealth - The Hadiach (Hadziacz) Union (1977)
• Orest Subtelny; Ukraine - A history. University of Toronto press. 1994
• Makhun S.; Battle of Konotop. Reittarr. No. 23.

Vanjske poveznice

• Великим Князівством Руським Україна побула півроку (ukr.)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. kolovoza 2016. (Wayback Machine)
• Treaty of Hadiach; An agreement with Poland (eng.)
• ВЕЛИКЕ КНЯЗІВСТВО РУСЬКЕ (ukr.)