Višeslav je bio knez Primorske Hrvatske početkom 9. stoljeća.

Višeslav
Višeslav
ilustracija, Danica (1940.)
hrvatski knez
Vladavina oko 800.
Prethodnik Porga
Nasljednik Borna
Vjera kršćanstvo
Krstionica Višeslavova.

Životopis

uredi

Ime mu se spominje na latinskom natpisu na krstionici koja je po njemu prozvana Višeslavova krstionica. Natpis navodi kako je Višeslav bio „dux”.[1]

Nakon što su porazili avarsku državu i pokorili hrvatska plemena koja su živjela u staroj Panoniji, Franci su čini se odlučili osvojiti i prostore Dalmacije kojom je vladao knez Višeslav. Tako franački markgrof Erik, gospodar Istre, Furlanske i drugih zemalja, kreće sa svojom vojskom prema Primorskoj Hrvatskoj te 799. godine dolazi do Tarsatike kraj Rijeke (Opsada Trsata), gdje se u Franačkim ljetopisima (Annales regni Francorum) za njega kaže da je poginuo u zasjedi.[2]

Povjesničari još uvijek raspravljaju koje je naravi bila ta bitka i tko je zapravo ubio Erika. Neki drže da su to bili Hrvati (Rački, Nada Klaić, Lujo Margetić, Neven Budak), drugi da su to bili avarsko-slavenski izaslanici koji su na taj način htjeli spriječiti odlazak Erika u borbu protiv njih (Nenad Labus), a postoji i mišljenje da se radi o Bizantincima (Ivo Goldstein).[3]

Višeslavova krstionica

uredi

Višeslavova krstionica jedini je dokaz o Višeslavovu postojanju. Visoka je 90 cm i izrađena od jednog komada kamena na kojem je, iznad reljefa križa s tropletom, latinski natpis:[4]

Ovaj izvor naime prima nemoćne da ih vrati prosvijetljene. Ovdje čiste svoja zlodjela što su ih primili od prvog roditelja da postanu kršćani, spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo je djelo vješto uresio svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava [VVISSASCLAVO DVCI] naime na čast svetog Ivana Krstitelja, da posreduje za nj i njegova štićenika.

Višeslav je ovdje jasno nazvan „knezom“ (lat. dux), premda nije određeno čiji je knez bio. Zbog kneževa imena Ivan Kukuljević ju je pripisao zahumskom knezu Višeslavu te da je nastala u Ninu.[5]

Počasti

uredi

Izvori

uredi
  1. LZMK1.
  2. Labus 2000, str. 1–7.
  3. Labus 2000, str. 9–13.
  4. Matijević Sokol 2007, str. 11.
  5. Matijević Sokol 2007, str. 2.
  6. a b Grgin 2007, str. 292.
  7. Korać i Beus 2020, str. 396.

Literatura

uredi

Mrežna sjedišta

uredi
  • Višeslav. Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 10. travnja 2025.

Članci

uredi

Vanjske poveznice

uredi

Ostali projekti

uredi
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Višeslav
 Wikizvor ima izvorni tekst Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Mutimir i Braslav
Vladarske titule
prethodnik
Porga
knezovi Primorske Hrvatske
oko 800.
nasljednik
Borna