Višeslav

Krstionica kneza Višeslava

Višeslav je bio knez primorskih Hrvata, na području Primorske Hrvatske oko godine 800., premda se ne zna koliko je područje bilo pod njegovom vlašću.

Nakon što su porazili avarsku državu i pokorili hrvatska plemena koja su živjela u staroj Panoniji, Franci su čini se odlučili osvojiti i prostore Dalmacije kojom je vladao knez Višeslav. Tako franački markgrof Erik, gospodar Istre, Furlanske i drugih zemalja, kreće sa svojom vojskom prema Primorskoj Hrvatskoj, te god. 799. dolazi do Tarsatike kraj Rijeke (Opsada Trsata), gdje se u "Franačkim ljetopisima" (Annales regni Francorum) za njega kaže da je poginuo u zasjedi. Povjesničari još uvijek raspravljaju koje je naravi bila ta bitka i tko je zapravo ubio Erika. Neki drže da su to bili Hrvati (Rački, Nada Klaić, Lujo Margetić, Neven Budak), drugi da su to bili avarsko-slavenski izaslanici koji su na taj način htjeli spriječiti odlazak Erika u borbu protiv njih (Nenad Labus), a postoji i mišljenje da se radi o Bizantincima (Ivo Goldstein).

Ipak do god. 803. kad je Višeslav vjerojatno već bio mrtav, Primorska Hrvatska priznaje vrhovnu frančku vlast (800. je Karlo Veliki u Rimu okrunjen za cara).

Krstionica kneza Višeslava iz Nina

Podrobniji članak o temi: Višeslavova krstionica

Višeslavova krstionica jedini je dokaz o eventualnom Višeslavovu postojanju. Visoka je 90 cm i izrađena od jednog komada kamena na kojem je, iznad reljefa križa s tropletom, latinski natpis:

"Ovaj izvor, naime, prima slabe da ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zločina, što su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu kršćani spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo djelo pobožno učini svećenik Ivan, u vrijeme kneza Višeslava (VUISSASCLAVO DUCI), i to u čast sv. Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegova štićenika."

Višeslav je ovdje jasno nazvan „knezom“ (lat. dux), premda nije određeno čiji je knez bio. S obzirom da je krstionica vjerojatno nađena u Ninu, moguće je da je bio knez u Primorskoj Hrvatskoj, ili pak u unutrašnjosti, na području Panonske Hrvatske.

Njezino datiranje i točno podrijetlo i dalje su predmetom znanstvene rasprave.

Izvori

• Annales regni Francorum inde ab a. 741 usque ad a. 829, qui dicuntur Annales Laurissenses maiores et Einhardi. Herausgegeben von Friedrich Kurze. XX und 204 S. 8°. 1895. Nachdruck 1950.
• Nenad Labus, "Tko je ubio vojvodu Erika", Radovi Zavoda povijesnih znanosti HAZU u Zadru, sv. 42/2000, str. 1-16.
• Mirjana Matijević Sokol, "Krsni zdenac Hrvata. Paleografsko-epigrafska raščlamba natpisa s krstionice kneza Višeslava", Croatica Christiana Periodica 59 (2007) 1-31.
• Budak, Neven (1994). Prva stoljeća Hrvatske, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada ISBN 953-169-032-4
• Goldstein, Ivo (1995). Hrvatski rani srednji vijek, Zagreb: Novi Liber ISBN 953-6045-02-8
• Horvat, Rudolf (1924). Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)
• Klaić, Nada (1971). Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb: Školska knjiga

Prethodnik:	Knezovi primorske Hrvatske Višeslav (oko 800.)	Nasljednik:
Porga (kraj sedmog stoljeća)		Borna (810. - 821.)