Otvori glavni izbornik

Dr.sc. Vladimir Horvat (Donja Dubrava kraj Preloga, 21. ožujka 1935. - Zagreb, 14. rujna 2019.) je bio hrvatski svećenik, filolog, povjesničar i publicist.[1]

Vladimir Horvat
Rođenje 21. ožujka 1935.
Mjesto rođenja Donja Dubrava, Hrvatska
Prebivalište Zagreb, Hrvatska
Narodnost Hrvati
Polje filologija, povijest


ŽivotopisUredi

U Družbu Isusovu stupio 1952. Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju završio 1957. Pri Filozofsko-teološkome institutu Družbe Isusove u Zagrebu završio 1960. studij filozofije i 1965. teologije, a pri beogradskome Filološkome fakultetu 1970. studij južne slavistike. Doktorirao 1997. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu tezom Jezikoslovna problematika u djelima Bartola Kašića. Od 1975. do 1985. godine bio je ravnatelj je Hrvatske katoličke misije u Parizu, pokretač i urednik dvojezičnoga biltena Naš glas – Notre voix, utemeljitelj hrvatske osnovne i srednje škole te suradnik H. Hegera u Interdisciplinarnome programu hrvatskih studija za istraživanje hrvatske kulture u Centru za istraživanje poredbene književnosti na Sorbonni.

Pod pseudonimom M. Landercy objavljuje 1981. monografiju Le cardinal Stepinac, martyr de droits de l’homme. God. 1986–91. u Beogradu je poglavar isusovaca, župnik u crkvi sv. Petra i dekan katoličkih župa. Kao stipendist Povijesnoga instituta Družbe Isusove boravi 1991–92. u Rimu te istražuje arhivsku građu o B. Kašiću. God. 1992–99. pročelnik je Hrvatskoga povijesnoga instituta u Beču, a od 1994. predavač pri Filozofskome fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, od 1997. u zvanju docenta. Filološkim radom otpočeo proučavanjem Matoševe poetike, nastavio istraživanjem udjela i značenja isusovačkih leksikografa u povijesti hrvatske leksikografije, napose prinosa Bartola Kašića razvitku hrvatskoga književnoga jezika. Priredio je za tisak Hrvatsko-talijanski rječnik (Zagreb 1990., 1992.), što se pod signaturom Rkp. 194 čuva u Franjevačkome samostanu u Dubrovniku, te ga atribuirao B. Kašiću, a 1993. izdaje s pogovorom Kašićev Ritual rimski iz 1640. te 1999. priređuje djelo Bartol Kašić prema Autobiografiji (1575.–1625.) i građi (1625.–1650.).

Radove objavljuje u Maruliću (1970.), Zborniku međunarodnog slavističkog centra (1988.), Vrelima i prinosima (1992.–1993.), Obnovljenome životu (1993.), Hrvatskim obzorjima (1994.), Homo Adriaticus (Ancona, 1998.), Dubrovniku (1999.) te u zbornicima Isusovac Ardelio Della Bella (Split-Zagreb, 1990.), Bartol Kašić (Zadar, 1994.), Jernej Kopitar in njegova doba (Ljubljana, 1996.), Slavko Ježić (Zagreb, 1997.), Bartol Kašić u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (Zagreb, 1999.). Priredio za tisak autobiografiju I. Loyole u djelu Načela jezuita – sveti Ignacije i Družba Isusova (Beograd 1987., Zagreb 1992.).

S koautorima Igorom Vukićem, Stipom Pilićem i Blankom Matković, napisao je knjigu „Jasenovački logori – istraživanja“, koja je izdana 2015. godine u kod Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac.[2]

Umro je u Zagrebu 14. rujna 2019. godine, u 84. godini života.[3]

DjelaUredi

  • Le cardinal Stepinac, martyr de droits de l’homme, Pariz (1981.)
  • Crkva u hrvatskom narodnom preporodu, Zagreb (1986.)
  • Prilog Matoševoj poetici, Zagreb (1994.)
  • Bartol Kašić i četiri stoljeća hrvatskog jezikoslovlja, Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, Zagreb, 1998., ISBN 953-6569-01-9
  • Bartol Kašić – otac hrvatskoga jezikoslovlja, Hrvatski studiji, Zagreb, Filozofski fakultet Družbe Isusove, Zagreb, Hrvatski povijesni institut, Beč, 1999., ISBN 953-6682-13-3
  • Ogoljela laž logora Jasenovac, Zagreb (2008.; suautor Vladimir Mrkoci)[4]
  • Jasenovački logori – istraživanja, Zagreb (2015.; suautori: Blanka Matković, Stipo Pilić i Igor Vukić)

IzvoriUredi

  1. ika.hkm.hr, "Preminuo isusovac o. Vladimir Horvat", U ranim jutarnjim satima 14. rujna okrijepljen svetim sakramentima, blago je u Gospodinu preminuo sveučilišni profesor, jezikoslovac, književnik i povjesničar, isusovac o. Vladimir Horvat, u 85. godini života, 68. godini redovništva i 56. godini svećeništva u Družbi Isusovoj., objavljeno 14. rujna 2019., pristupljeno 15. rujna 2019. godine.
  2. Prof. MARUŠIĆ: Knjiga „Jasenovački logori – istraživanja“ ruši lažni mit o Jasenovcu u prah i pepeo!. HU Benedikt (3. srpanj 2015.) pristupljeno 21. rujna 2019.
  3. Igor Vukić (16. rujna 2019.). Umro pater Vladimir Horvat, povjesničar i filolog, suosnivač našeg društva. Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac pristupljeno 21. rujna 2019.
  4. Umro Vladimir Mrkoci, jedan od osnivača našeg društva, suautor ‘Ogoljele laži logora Jasenovac’, Društvo za istraživanje Trostrukog logora Jasenovac, pristupljeno 2. srpnja 2018.