Zapadni Balkan
Zapadni Balkan geopolitička je kategorija i uglavnom uključuje države na zapadnome dijelu jugoistočne Europe, odnosno države nastale raspadom SFR Jugoslavije te Albaniju. Slovenija i Grčka se uglavnom isključuju iz ove grupacije, dok je položaj Hrvatske i dalje debatiran.[nedostaje izvor]
 |
Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava)Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil. |
U javnom mnijenju u Hrvatskoj do pristupa EU postojali su zazori prema ovakvom pristupu Europske unije,[1] zbog toga što sami Hrvati većinom nisu smatrali Hrvatsku dijelom Balkana, a i zbog straha da EU u procesu približavanja i ulaska u članstvo ne bi tretirao svaku zemlju individualno, na temelju napretka svake pojedine države, to jest da bi Hrvatska "čekala" ostale zemlje.[2] Takav se razvoj događaja ipak nije odvio. Međutim, prema nekima, i danas se s nastavkom takve politike pojavljuje svojevrsni strah da je riječ o "tjeranju" Hrvatske u neku novu južnoslavensku zajednicu.[3]
Geomorfološki "zapadni Balkan" označava zapadni dio balkanske planine na granici Bugarske i Srbije. Međutim, to nikada nije bio fiksni zemljopisni pojam.
Radi sprječavanja udruživanja Republike Hrvatske u ovakve ekonomsko-političke asocijacije, i sprječavanja zloporabe moći koju bi mogle imati moguće buduće odnarođene hrvatske vladajuće elite. hrvatski je predsjednik Franjo Tuđman uveo nove odredbe u Ustav Republike Hrvatske kojima se zabranjuje udruživanje u ovakve asocijacije, izričito zabranjujući i samo pokretanje postupka za ulazak u ovakve asocijacije (članak 141. Ustava RH, popularno zvan Tuđmanova tvrđava).[4]
Ideju Zapadnog Balkana poduprijele su zemlje koje su doprinijele nastanku Jugoslavije i branile njezino postojanje do njene same propasti, u prvome redu to su Francuska i Velika Britanija.[nedostaje izvor] Francuska je bila upravo ta zemlja koje je inzistirala da se u Zagrebu 2000. godine održi summit EU-a sa "zemljama zapadnog Balkana", prvi summit izvan EU.[5] Summit je, prema nekima, okarakteriziran kao korak ka ideološkom pripajanju Hrvatske u zapadnobalkansku zajednicu država.[5]
Povezani članci
uredi- Balkanski poluotok (kontroverze)
- Balkanizacija
- Jugosfera
Izvori
uredi- ↑ Prof. Ratimir Kalmeta: Hrvatska je država Srednje Europe i Sredozemlja, ali istodobno podunavska i panonska zemlja[neaktivna poveznica], Vjesnik, 10. siječnja 2000.
- ↑ Jurić, Tado. 2013. Westbalkan-Erweiterung der EU Europäisierungsprozess in Bosnien und Herzegowina, Serbien und Kroatien ; ein Vergleich. Hamburg. ISBN 978-3-8300-7377-2. OCLC 858278088
- ↑ Anđelko Milardović: Hrvatska u "trećoj Europskoj ligi", Dom i svijet, 30. listopada 2000.
- ↑ Tuđmanova tvrđava Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. prosinca 2013. (Wayback Machine), autor Benjamin Tolić, Jedinohrvatska, članak iz Hrvatskog slova, str. 6, petak, 25. siječnja 2008.
- ↑ a b Laprdientia croatica. Izjava Stjepana Mesića, objavila HINA 18. prosinca 2007., Hrvatsko slovo, petak, 21. prosinca 2007., str. 32
Vanjske poveznice
uredi- Anđelko Milardović (prireditelj): Zapadni Balkan: Pojam, ideje i dokumenti o rekonstrukciji Balkana u procesu globalizacije Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. prosinca 2010. (Wayback Machine), Politološko-dokumentacijski centar Zagreb, Osijek-Zagreb-Split, 2000., ISBN 9536285-51-7
- HSP 1861, preneseno iz Novog lista od 19. studenoga 2000. Ususret Zagrebačkom summitu: dr Anđelko Milardović, politolog: Naši političari olako obećavaju brzi ulazak u EU. Razgovarao: Neven Šantić