Otvori glavni izbornik

Zaporožje,[2] Zaporižžja[3] (ukr. Запоріжжя, rus.: Запорожье) je grad u jugoistočnoj Ukrajini, središte Zaporiške oblasti. U 15. stoljeću na istom mjestu je formirano vojno i političko središte tek pridošlih Zaporoških kozaka, a po gradu Zaporižžja imenovana je Zaporoška Republika nastala sredinom 17. stoljeća. Nakon rušenja tog kozačkog središta poznatijeg kao Zaporoška Sič, grad do 1921. nosi ime Aleksandrovsk.[3]

Zaporožje (Zaporižžja)
Запоріжжя
Hidroelektrana na Dnjepru
Hidroelektrana na Dnjepru
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 47°50′N 35°10′E / 47.833°N 35.167°E / 47.833; 35.167Koordinate: 47°50′N 35°10′E / 47.833°N 35.167°E / 47.833; 35.167
Država Flag of Ukraine.svg Ukrajina
Oblast Zaporiška
Vlast
 - Gradonačelnik Oleksandr Sin
Površina
 - Ukupna 334 km
Stanovništvo (2009. [1])
 - Grad 781.600
 - Gustoća 2,365/km2
Vremenska zona EET (UTC+2)
 - Ljeto (DST) EEST (UTC+3)
Poštanski broj 69xxx
Pozivni broj +380 61(2)
Gradovi prijatelji
Službena stranica www.meria.zp.ua/
Zemljovid
Zaporožje (Zaporižžja) na karti Ukrajina
Zaporožje (Zaporižžja)
Zaporožje (Zaporižžja)

Grad Zaporižžja je jedno od većih industrijskih središta u Ukrajini i istočnoj Europi. U gradu su posebno poznati Hidroelektrana DniproGes koja je u prethodnom razdoblju krasila sovjetske razglednice prikazivajući industrijsku i energetsku snagu Sovjetskog Saveza. Grad je također poznat po tvornici Auto ZAZ za proizvodnju automobila Zaporožac, i možda još poznatiji po tvornici Motor Sič za proizvodnju zrakoplovnih i helikopterskih mehaničkih mašina.

PovijestUredi

Arheološki nalazi pokazuju da su na području grada Zaporižžja prije 2 do 3 tisuće godina živjeli nomadski narod Skiti. Od 15. do 18. stoljeća ovo mjesto je poznato kao "Zaporoška Sič" odnosno vojno i političko središte ukrajinskih kozaka. Godine 1770. ruska vlada osnovala je na istom dnjeparskom mjestu novu tvrđavu i nazvala ju Aleksandrovsk. Do početka 20. stoljeća Aleksandrovsk je bio mali grad. Grad je nosio ime Aleksandrovsk sve do 1921. godine kada je promijenjeno ime u Zaporižžje. Tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, u gradu je bio osnovan logor za zarobljenike.

 
Aleksandrovsk u 19. stoljeću

Godine 1789. Mennoniti iz Pruske prihvatili su poziv ruske carice Katarine II. Velike i naselili koloniju Horticja, sjeverozapadno od otoka Horticja. Mennoniti su u vlasništvu imali mlinove, u Aleksandrovsku grade tvornice, a kasnije njihovu imovinu prisvaja komunistička vlada. Nakon ruske revolucije mnogi Mennoniti su emigrirali, pobjegli kao izbjeglice, ili su deportirani. U gradu živi još nekoliko malih zajednica Mennonita, te su ostale očuvane neke njihove građevine[4]. U sovjetskom razdoblju grad Zaporižžja pretvoren je u jedno od najindustrijaliziranijih središta u Sovjetskom Savezu.

 
Ulica u Zaporižžju

StanovništvoUredi

Po službenom popisu stanovništva iz 2001. godine, grad je imao 817.900 stanovnika, dok je prema procjeni stanovništva iz 2009. godine imao 781.600 stanovnika.

Poznate osobeUredi

Gradovi prijateljiUredi

ŠportUredi

Vanjske povezniceUredi

IzvorUredi

  1. Statistički zavod Ukrajine 1.1. 2009.
  2. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66881 Hrvatska enciklopedija (LZMK), pristupljeno: 16. studenoga 2013.
  3. 3,0 3,1 http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=43639
  4. Friesen, R. Building on the Past: Mennonite Architecture, Landscape and Settlements in Russia/Ukraine. Raduga Publications, 2004.

Ostali projektiUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Zaporožje