Magdeburg
Magdeburg (donjonjemački: Meideborg) je glavni, iako ne i najveći, grad njemačke pokrajine Saska-Anhalt. Smješten je na obalama Labe (Elba) u istočnom dijelu Njemačke.
Magdeburg Meideborg | ||
---|---|---|
Koordinate: 52°8′N 11°37′E / 52.133°N 11.617°E | ||
Država | Njemačka | |
Savezna država | Saska-Anhalt | |
Površina | 200.95 km2 | |
Nadmorska visina | 43 m | |
Stanovništvo | 230.140 (31. prosinca 2007.) | |
Gustoća stanovništva | 1,145 stan./km2 | |
Poštanski broj | 39104 - 39130 | |
Pozivni broj | 0391 | |
Registarska oznaka | MD | |
Službena stranica Magdeburg | ||
Karta | ||
| ||
Položaj grada na karti Njemačke |
Povijest
urediUtemeljio ga je franački kralj Karlo Veliki 805. godine, a u srednjem vijeku bio je u rangu najznačajnijih europskih gradova, što potvrđuje činjenica da je u njemu stolovao Oton I., osnivač Svetog Rimskog Carstva. Za Magdeburg su vezani neki važni događaji europske povijesti, primjerice opsada grada tijekom tridesetgodišnjeg rata (1618. – 1648.), kad je katolička vojska poslije više neuspješnih pokušaja slomila otpor utvrđenih protestanata i nakon ulaska u grad masakrirala stanovništvo. Slična nesreća pogodila je grad i u vrijeme Drugog svjetskog rata, kad su ga savezničke snage intenzivno bombardirale i porušile do temelja. Od 1949. do 1990. bio je u sastavu Istočne Njemačke, a poslije rušenja Berlinskog zida, tj. nakon ujedinjenja Njemačke, proglašen je glavnim gradom savezne pokrajine Saska-Anhalt, osnovane 1947. godine, raspuštene 1952. i ponovno formirane 1990.
Hrvati u Magdeburgu
urediU Magdeburgu je živio i djelovao istaknuti hrvatski teolog i pisac Matija Vlačić.[1] Crkvena povijest (Ecclesiastica historia, Basel, 1559–1574), momumentalno djelo koje je ispisivao i uređivao, u literaturi je poznato i pod naslovom "Magdeburške centurije" (Centuriae Magdeburgenses).
Gradovi prijatelji
uredi- Sarajevo, Bosna i Hercegovina (od 1972.)
- Harbin, Kina
- Braunschweig, Njemačka
- Radom, Poljska
- Nashville, Tennessee SAD
- Zaporižžja, Ukrajina
- Le Havre, Francuska