Otvori glavni izbornik

PovijestUredi

Spominje se 1314. godine kao posjed plemića Vrbovskih (Sesvete). U srednjem vijeku mjesto je podijeljeno na dva dijela. Za vrijeme Turaka ovdje su najvjerojatnije živjeli katolici starosjedioci koji su se islamizirali i 1687. godine odselili u Bosnu i Hercegovinu. Iz Bosne i Hercegovine su se 1697. doselili Hrvati. Većina brzo izumire i nestaje, a noviji doseljenici potječu iz Gorskog kotara i drugih krajeva Hrvatske, zatim iz Češke i Slovačke.

GospodarstvoUredi

Zarilac se nalazi na jednom od područja sa najkvalitenijim tlom za bavljenje poljodjelstvom u Požeškoj kotlini pa se i stanovnici bave najviše poljodjelstvom.

StanovništvoUredi

Na žalost, kako je poljodjeljstvo postala slabo profitabilna grana gospodarstva, stanovnici su se počeli iseljavati i odlaziti. Iako ovo mjesto nije zahvatila bijela kuga (većina obitelji ima po troje ili četvoro djece), broj stanovnika se u zadnjih 50 godina prepolovio. Tako je, prema popisu stanovništva, 1948. godine bilo 437 stanovnika, a 2001. godine 212 stanovnika, sa tendencijom daljnjeg smanjivanja.

Godine popisa i broj stanovnika:

  • 1746. - 154;
  • 1760. - 175;
  • 1780. - 238;
  • 1802. - 200;
  • 1849. - 184;

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[1][2]

 


IzvorUredi

LiteraturaUredi

  1. Požeški leksikon, Požega, 1977. godine.
  2. Josip Buturac: Stanovništvo Požege i okolice, Zagreb 1967. godine.
  3. Tomislav Wittenberg: Sesvetački kraj u srcu Poljadije, Požega 2002. godine
  4. Popis stanovništva 2001. godine, Državni zavod za statistiku.