Zaslađivači ili sladila sintetični ili prirodni su prehrambeni aditivi koji su zamjene za šećer i značajno nadmašuju njegovu slatkoću. Oni su bez ili s vrlo malo fiziološke vrijednosti kalorije. Zaslađivačka moć sladila uvijek se temelji na saharozi sa slatkoćom 1. Dodaju se hrani i pićima kao zamjena za šećer. U pravilu imaju mnogo manju kalorijsku vrijednost od šećera.

ANORGANSKE TVARI PRIRODNE ORGANSKE TVARI SINTEZNO ORGANSKI SPOJEVI
BeCl2, BeSO4, Pb(OAc)2 UGLJIČCNI HIDRATI - mono i disaharidi:

saharoza, glukoza, fruktoza, maltoza, laktoza

OKSIMI:

α-anisaldoksim

POLIOLI:

sorbitol, manitol, eritritol, ksilitol

SULFAMATI:

saharin, ciklamat, acesulfam

D-AMINOKISLINE:

glicin, alanin, fenilalanin, triptofan

3- NITROANILINI:

6-kloro-3-nitroanilin

PROTEINI SLATKOGA OKUSA:

brazein, taumatin, monelin, mabinlin, mirakulin, pentadin, kurkulin

ASPARTIL DIPEPTIDI:

aspartam, alitam, neotam

PROIZVODI SEKUNDARNOGA METABOLIZMA BILJKI:

steviozid, rebaudiozid, glicirizin, mogrozid V, abruzozidi A-D, filodulcin, neohesperidin, dihidrohalkon, heranandulcin, seligueain

DERIVATI:

sukraloza

DERIVATI GVANIDINOOCETNE KISLINE:

sukrononska kiselina, gvanidinoocetna kiselina 1, gvanidinoocetna kiselina 2

Vrste prema proizvodnji uredi

  • umjetno sladilo
  • prirodno sladilo
  • stolno sladilo
  • prema obliku konzumacije
    • tekuće sladilo (sok od trske...)
      • sirupi (sirup od datulje, agavin sirup, javorov sirup, sirup od smeđe riže, sirup od kukuruza, sirup od mješavine voća...)
      • melasa od šećerne trske
    • u tablet(ic)ama
    • u kristalićima (zrnati)
  • tekuća aroma za hranu

Glikemijski indeks uredi

Uobičajeni zaslađivači sa glikemijskim indeksom do 60.

Zaslađivač Glikemijski
indeks
Kalorije
u 10g [kcal][1]
stevija 0
ksilitol (brezin šećer) 7
agava 15-30
sirup od smeđe riže 12
kokosov šećer 30
sirovi med 35-58
sukanat 43
javorov sirup 54
crna melasa* 54
sok od trske 55

* melasa ima GI 70[2]

Vidi uredi

Izvori uredi

Vanjske poveznice uredi

  • Sladila Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK