Čiovo
Čiovo je otok u srednjoj Dalmaciji, s površinom od 28,8 km² i 6.071 stanovnikom (1991.). Pruža se u smjeru istok – zapad i zatvara Kaštelanski zaljev. Otok je brdovit s najvišim vrhom Rudine (209 m). Na najsjevernijem dijelu nalazi se južni dio grada Trogira s brodogradilištem, a ostala naselja su Arbanija, Mastrinka i Slatine sjeveroistočnoj obali, Žedno u unutrašnjosti i Okrug Gornji i Donji na zapadnoj obali. Tragovi života iz antike, nekoliko vrijednih kulturnih spomenika (samostan Sv. Križa na sjeveroistočnoj obali, samostan sv. Ante, crkva Gospe od Prizidnica na južnoj strani, 2 km od Slatina).
Čiovo | |
|---|---|
| Otok | |
 Pogled na Čiovo sa starog mosta | |
 | |
| Položaj | |
| Koordinate | 43°29′N 16°17′E / 43.483°N 16.283°E |
| Smještaj | Jadransko more |
| Država | Hrvatska |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 28,12[1] km2 |
| Duljina obale | 46,663[1] km |
| Stanovništvo | |
| Glavno naselje | Okrug Gornji |
| Broj stanovnika | 6.071 |
 | |
Otok je poznat po svojoj sredozemnoj klimi, bogatoj vegetaciji, arhipelagu malih slikovitih otočića, zaljevima i plažama. Administrativno je podijeljen između Splita, Trogira i Okruga. Mjesta na Čiovu su: Okrug Gornji, Okrug Donji, Mastrinka, Arbanija, Žedno, Slatine.
Rivijera Okrug, udaljena samo 4 km od centra Trogira je najpopularnije turističko odredište na području Trogira.
Prometna povezanost s kopnom
urediOd 1964. Čiovo je povezano s kopnom putem mosta u gradu Trogiru,[2] no razvojem turizma taj stari most s prilaznim cestama više nije imao dovoljnu propusnost te su se ljeti stvarale velike gužve. U veljači 2015. počela je gradnja novog mosta,[3] oko kilometar istočno od staroga, koji je pušten u promet 17. srpnja 2018.[4]
Domovinski rat
urediVelikosrbi su napali i ovaj hrvatski otok. U ratu za hrvatsku neovisnost 1991. – 1992. bombardirali su četiri dominikanska samostana: Gruž, Čelopeke, Dubrovnik s 27 izravnih pogodaka, a među njima i čiovski dominikanski samostan Sv. Križa[5] koji se nalazi na sjevernoj strani otoka Čiova, na predjelu zvanom Zizmana Gniviza.[6]
Izvori
uredi- ↑ a b Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.
- ↑ Gordana Dragan. 23. svibnja 2018. Službeno ime čiovskog mosta izazvalo šok i nevjericu u Trogiru ... Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 25. srpnja 2018.
- ↑ Jadranka Matić. 3. srpnja 2018. Je li konačno stiže kraj gužvama od Trogira do Čiova? ... Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 25. srpnja 2018.
- ↑ D. Gudić. 17. srpnja 2018. Otvoren je novi čiovski most! ... Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 25. srpnja 2018.
- ↑ Anto Gavrić: Dominikanci - Konferencija viših redovnickih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine Dominikanci, pristupljeno 7. siječnja 2013.
- ↑ Graditeljstvo