Slatine

naselje u Hrvatskoj, Grad Split, Splitsko-dalmatinska županija

Slatine su malo ribarsko mjesto s 1.106 žitelja, smješteno na sjeveroistočnoj strani otoka Čiova. Administrativno su u sastavu Grada Splita.

Slatine
Slatine na Čiovu
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Općina/gradSplit
Najbliži veći gradTrogir (kopnom), Split (morem)

Površina10,6 km2[1]
Koordinate43°29′56″N 16°19′59″E / 43.499°N 16.333°E / 43.499; 16.333

Stanovništvo (2021.)
Ukupno924 [2]
– gustoća87 st./km2

Poštanski broj21220 Trogir
Pozivni broj+385 (0)21
AutooznakaST

Zemljovid

Slatine na zemljovidu Hrvatske
Slatine
Slatine

Slatine na zemljovidu Hrvatske

Nalaze se na obalama Kaštelanskog zaljeva, nasuprot Splita i Marjanskog poluotoka koji se nalaze istočno od njih. Sjeverozapadno od Slatina nalazi se Arbanija, a dalje prema jugoistoku dolazi se do čiovske Kave (kamenoloma).

Udaljene su 8 km od Trogira, te 35 km cestovnim putem od Splita. Ljeti su povezane brodskom linijom Slatine – Split, kojom treba 30 minuta do splitske Rive.

Iz Slatina se pruža prekrasan pogled na Kaštelanski zaljev, Split i brdo Marjan.

Povijest uredi

Svetište Gospe od Prizidnica izgradili su u 16. stoljeću poljički glagoljaši. Osnovna škola u Slatinama izgrađena je 1913.

Opis mjesta uredi

Glavne gospodarske grane su poljoprivreda i ribarstvo. Od poljoprivrednih kultura, najzastupljenije su razne vrste povrća, masline (i maslinovo ulje), domaće vino, suhe smokve, bajami i vinova loza.

Turizam je također razvijen. Stare kuće i novosagrađene vikendice čine turističku ponudu Slatina. Mjesto ima i malu luku s vezom za 50-ak brodova, dječje igralište za nogomet i košarku. U mjestu je i nekoliko pizzerija, restorana i konoba koji nude domaće specijalitete.

U starom dijelu Slatina nalazi se crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, osnovna škola, mjesni i matični ured i Vatrogasno društvo.

Duž cijelog mjesta, obala je razvedena s puno uvala, hridi, šljunčanih i kamenih plaža koje se protežu do rta otoka.

Borove šume, nad malim šljunčanim uvalama, stvaraju prirodan hlad za ljetnih vrućina i idealno su mjesto za kupanje obitelji s malom djecom.

Svega 2 km od Slatina, na južnoj strani otoka, u stijenama, smještena je crkvica "Gospe od Prizidnica", nadaleko poznato svetište u kojem su boravili pustinjaci tijekom srednjeg vijeka.

Crkvu Gospe od Prizidnica danas hodočaste domaći i strani vjernici.

Za ljubitelje jednodnevnih izleta tijekom ljeta organiziraju se posjete južnoj strani otoka, kupanje u pustim uvalama, posjet otoku Šolti, uz neizostavnu bogatu ponudu ribe s gradela uz domaće vino.

Stanovništvo uredi

Naselje Slatine: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
271
374
385
469
602
693
709
729
774
817
911
767
645
798
995
1106
924
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Do 1948. iskazivano je kao samostalno naselje pod imenom Slatine, a od 1953. do 1971. kao dio naselja Split. Od 1953. do 1991. iskazivano je pod imenom Slatina. Od 1981. iskazuje se kao samostalno naselje, kada je nastalo izdvajanjem dijela naselja Split. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Zanimljivosti uredi

Iako se nalaze s druge strane zaljeva, Slatine administrativno pripadaju Splitu.

Znamenitosti uredi

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

Vanjske poveznice uredi

Nedovršeni članak Slatine koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.