Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec

željeznička pruga u Hrvatskoj
(Preusmjereno s Željeznička pruga R201)

Željeznička pruga ZaprešićZabokVaraždinČakovec (često i Zagorska magistrala) jednokolosječna je i djelomično elektrificirana regionalna pruga duljine 100 km. Veći dio pruge prolazi kroz Hrvatsko zagorje, izravno povezujući najveći dio Hrvatskog zagorja i Međimurja sa Zagrebom, ali i Mađarskom. Puštena je u promet 1886. godine. Pruga se odvaja u kolodovoru Zaprešić od međunarodne pruge Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor.


Zaprešić – Čakovec
Datoteka
Datoteka
Zgrada željezničkog kolodvora u Varaždinu
Opće Informacije
Kategorija Regionalna željeznička pruga
Država Hrvatska
Upravitelj Hrvatske željeznice
Tehnički podatci
Broj kolosijeka 1
Dužina pruge 100,7 km
Voltaža 25kV (Zaprešić - Zabok)
Max brzina 120 km/h
Širina pruge 1435 mm
Zaprešić – Varaždin – Čakovec
prema Zagrebu
Zaprešić
prema Savskom Marofu
Novi Dvori
Pojatno
Kupljenovo
Luka
Žeinci
Veliko Trgovišće
Zabok
prema Krapini
Autocesta A2
Hum-Lug
prema Gornjoj Stubici
Dubrava Zabočka
Špičkovina
Bedekovčina
Poznanovec
Zlatar Bistrica
Donji Lipovec
Konjšćina
Hrašćina-Trgovišće
Budinšćina
Podrute
Mađarevo
Novi Marof
Bednja
Krušljevec
Sveti Ilija
Turčin
Plitvica
prema Osijeku
prema Lepoglavi
Varaždin
Drava
prema Macinecu
Čakovec
prema Kotoribi

Na pruzi su najznačajnija željeznička čvorišta Zabok, gdje se odvajaju lokalne pruge Zabok – Krapina – Đurmanec i do Gornje Stubice, Varaždin, gdje se odvaja lokalna pruga za Ivanec i Golubovec te regionalna pruga za Koprivnicu i Osijek, te Čakovec. U Čakovcu se pruga spaja na međunarodnu prugu Pragersko (SLO) – Ptuj (SLO) – Čakovec – Kotoriba – Nagykanizsa (HU). U Čakovcu se također odvaja i lokalna pruga za Mursko Središće i slovensku Lendavu.

Prugom svakodnevno putuju mnogi putnici, najčešće učenici i studenti. Najčešće putuju u Varaždin, Zabok i prema stajalištima i kolodvorima u gradu Zagrebu.

Od 2018. do 2021. godine trajao je remont sufinanciran s 85 % bespovratnih sredstava EU na relaciji od Zaprešića do Zaboka. Građevinski parametri pruge poboljšani su na projektiranu građevinsku brzinu od maksimalno 120 km/h. Pritom su rekonstruirani pojedini lukovi na pruzi, odnosno postojeća trasa izmaknuta je za ukupno 6 km pruge, što je vozno vrijeme putničkih vlakova skratilo za oko 30 posto (sa tadašnjih 39 – 44 min na 28 min), a brzih vlakova za oko 50 posto (s tadašnjih 31 min na 14 min). Izvedeni su sljedeći radovi:

  • Pruga je elektrificirana.
  • Rekonstruirani su kolodvori Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovišće i Zabok, uz izgradnju novih perona (korisne duljine najmanje 160 m), pothodnika, nadstrešnica, parkirališta, rekonstrukcije kolodvorskih zgrada, razdvajanje kolodvora Zabok na putnički i teretni dio, izgradnju nove zgrade za smještaj signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja te ureda za izvršno osoblje u kolodvoru Zaboku.
  • U stajalištima Pojatno, Kupljenovo i Žeinci izgrađeni su novi peroni, nadstrešnice i parkirališta.
  • U kolodvorima i stajalištima osiguran je sustav videonadzora te vizualnog i audio obavještavanja putnika.
  • Na dionici su ugrađeni novi signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji te uređaji daljinskog upravljanja prometom kako bi se osigurali preduvjeti za brže, ali i sigurnije prometovanje vlakova.
  • Suvremenim automatskim osiguranjem i sintetičkim popođenjem modernizirano je 15 željezničko-cestovnih prijelaza, četiri su prijelaza spojnim cestama preusmjerena na susjedne prijelaze, jedan je ukinut, a sve to kako bi se uz povećanje dopuštene brzine prometovanja vlakova podigla i propusnost i razina sigurnosti na sjecištima pruge i cesta.
  • Uređene su, odnosno rekonstruirane potpuno nove pružne građevine kao što su četiri nova armiranobetonska mosta Vučerna, Lužki potok, Črnec i Horvatska te cestovni most Horvatska. Na radovima odvodnje uređeno je 35 propusta i kanala te na mjestima gdje je to potrebno uporni/potporni zidovi.
  • S obzirom na to da do Zaboka voze elektromotorni vlakovi, to doprinosi zaštiti okoliša, i smanjenjem emisije plinova te smanjenjem buke.

Nastavak elektrifikacije od Zaboka do Varaždina i Čakovca planiran je kroz projekt "Lepoglavske spojnice". Tim bi pothvatom dio pruge R201 izgubio na značaju. HŽ Infrastruktura provodi projekt obnove gornjeg i donjeg ustroja pruge R201 na dionici Čakovec – Varaždin te na dionici pruge R202 Varaždin – Koprivnica. Obnova ovih dionica pruga omogućit će brže putovanje na relaciji Čakovec – Varaždin – Zagreb preko Koprivnice, umjesto Zaboka. Završetak radova planiran je 2026. godine.[nedostaje izvor]

Galerija slika

uredi
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec

Izvori

uredi

Poveznice

uredi