Željezničke pruge u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je danas izgrađeno 2989 km željezničkih pruga. Prva pruga na području današnjeg državnog područja Republike Hrvatske izgrađena je 1860. godine na području Međimurja, tada u sastavu Ugarske.
Povijest
urediPrva pruga na području Kraljevine Hrvatske bila je Zidani Most – Sisak 1862. koja je umjesto pozitivnog imala čak negativan učinak na gospodarstvo Hrvatske jer je trgovinu iz panonskog dijela zemlje koja do tada išla cestom prema lukama u Senju i Rijeci preusmjerila na prugu Beč – Trst, te na tršćansku luku.
Prva pruga na području današnje Hrvatske izgrađena je dvije godine ranije, točnije 24. travnja 1860. kada je u prvi hrvatski kolodvor Kotoribu stigao prvi vlak. Riječ je o pruzi koja prolazi kroz Međimurje, između kolodvora Kotoriba na današnjoj hrvatsko-mađarskoj granici i stajališta Macinec na hrvatsko-slovenskoj granici, a koja je bila dio pruge Budimpešta – Nagykanizsa – Kotoriba – Čakovec – Pragersko. Ta pružna dionica, tada popularno nazvana »okrajak na hrvatskom tlu«, izravno je spojila Budimpeštu na magistralnu prugu Beč – Trst, a Hrvatsku povezala s europskom željezničkom mrežom.[1]
Nakon Austro-ugarske nagodbe gradnja pruga je podređena mađarskim interesima: nastojalo se pomoću željezničke mreže Hrvatsku što više vezati uz gospodarstvo Mađarske i čak je koristiti za mađarizaciju naroda; tako se dugo onemogućavalo povezivanje Slavonije s Jadranom preko hrvatskih krajeva (nego su veze vodile preko Mađarske); također se u stanovitoj političkoj igri između Beča i Budimpešte odgađalo povezivanje Istre i Dalmacije (koji su se nalazili u austrijskom dijelu dvojne monarhije) sa središnjim dijelovima Hrvatske. Važna pruga Rijeka – Karlovac – Zagreb – Koprivnica – Zákány – Dombovár – Budimpešta puštena je u promet 23. listopada 1873. godine (nakon što je dio od Zagreba do Budimpešte bio pušten u promet 1870. godine). Na željeznicama je službeni jezik bio mađarski: od svih zaposlenika na željeznicama u županijama Hrvatske 1903. godine, 65,27% su bili etnički Mađari, a 42,37% svih zaposlenika željeznice u tim županijama nije uopće vladalo hrvatskim jezikom.[2]
Nakon raspada Austro-Ugarske monarhije i stvaranja Jugoslavije pruga Zemun – Zagreb postaje glavna pruga istok-zapad, ali drugim vitalnim pravcima se i dalje posvećuje slaba pažnja. Za dovršenje Ličke pruge trebalo je pet i pol godina iako je većim dijelom napravljena još prije i za vrijeme Prvog svjetskog rata, a borba za Unsku prugu je trajala od 1918. do 1936. kada je započeta, ali nije dovršena do početka Drugog svjetskog rata. Kao što su se prije pruge gradile po Ugarskoj s polazištem iz Pešte tako je sada polazište bio Beograd pa je od 1919. do 1938. na izgradnju željeznica od 3.764.298.733 dinara na pruge u Hrvatskoj, Slavoniji, Vojvodini, Bosni i Hercegovini te Dalmaciji potrošeno samo 589.981.930 plus 313.376.857 dinara na dvostruki kolosijek Beograd – Novska, dok je sve ostalo potrošeno u Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori.
Popis pruga
urediMeđunarodne pruge
urediOva vrsta pruga su glavne (koridorske) pruge. Hrvatskom prolaze tri međunarodna željeznička koridora; RH1, RH2 i RH3. Ti koridori se nalaze na bivšim paneuropskim prometnim koridorima; Koridor X (RH1), Koridor Vb (RH2) i Koridor Vc (RH3). Ova kategorija željezničkih pruga spada u najvišu i najvažniju kategoriju.
Oznaka pruge | Bivša oznaka pruge | Puni naziv željezničke pruge | Građevinska duljina pruge (km) | Napomena |
---|---|---|---|---|
M100 | Željezničke pruge na koridoru RH1 (bivši X. paneuropski koridor)
DG – Savski Marof – Zagreb – Dugo Selo – Novska – Vinkovci – Tovarnik – DG | |||
M101 | MG 2 | (Dobova) – državna granica – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor | 2 kolosijeka x 26,733 km | |
M102 | MG 2 | Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo | 2 kolosijeka x 21,198 km | Pruga pripada X. paneuropskom koridoru, ali se ujedno nalazi i na ogranku V.b paneuropskoga koridora. |
M103 | MG 2.1 | Dugo Selo – Novska | 83,405 km | Jedini preostali dio koridora X kroz Hrvatsku koji nema 2 kolosijeka |
M104 | MG 2 | Novska – Vinkovci – Tovarnik – državna granica – (Šid) | 2 kolosijeka X 185,405 km | |
M200 | Željezničke pruge na koridoru RH2 (bivši ogranak V.b paneuropskoga koridora)
DG – Botovo – Koprivnica – Dugo Selo – Zagreb – Karlovac – Rijeka – Šapjane – DG | |||
M201 | MG 1 | (Gyekenyes) – državna granica – Botovo – Koprivnica – Dugo Selo | 58,761 km i
2 kolosijeka x 20,948 km |
|
M102 | MG 1 | Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo | 2 kolosijeka x 21,198 km | Pruga pripada X. paneuropskom koridoru, ali se ujedno nalazi i na ogranku V.b paneuropskoga koridora. |
M202 | MG 1 | Zagreb Glavni kolodvor – Karlovac – Rijeka | 227,871 km | |
M203 | MG 1 | Rijeka – Šapjane – državna granica – (Ilirska Bistrica) | 30,896 km | |
M300 | Željezničke pruge na koridoru RH3 (bivši ogranak V.c paneuropskoga koridora)
DG – Beli Manastir – Osijek – Slavonski Šamac – DG – (Sarajevo) – DG – Metković – Ploče | |||
M301 | MP 13 | (Magyarboly) – državna granica – Beli Manastir – Osijek | 32,505 km | |
M302 | MP 13 | Osijek – Đakovo – Strizivojna-Vrpolje | 48,377 km | |
M303 | MP 13 | Strizivojna-Vrpolje – Slavonski Šamac – državna granica – (Bosanski Šamac) | 23,298 km | Služi isključivo za teretni promet |
M304 | MP 13 | (Čapljina) – državna granica – Metković – Ploče | 22,740 km | Služi isključivo za teretni promet |
M400 | Spojne željezničke pruge između koridora RH1 i RH2 na području čvorišta Zagreb | |||
M401 | MG 1.1 | Sesvete – Sava rasputnica | 2 kolosijeka x 11,090 km | Služi isključivo za teretni promet |
M402 | I 104 | Sava rasputnica – Zagreb Ranžirni kolodvor – Zagreb Klara | 2 kolosijeka x 6,677 km | Spojna pruga kroz ranžirni kolodvor, koja služi isključivo za teretni promet |
M403 | I 105 | Zagreb Ranžirni kolodvor (Prijamna skupina) – Zagreb Klara (Karlovački kolosijek) | 1,056 km | Spojna pruga do ranžirnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet |
M404 | MG 1.4 | Zagreb Klara – Delta odvojnica (rasputnica) | 3,575 km | Služi isključivo za teretni promet |
M405 | MG 1.3 | Zagreb Zapadni kolodvor – Trešnjevka rasputnica | 1,357 km | Služi isključivo za teretni promet |
M406 | MG 1.2 | Zagreb Borongaj – Zagreb Resnik | 2,007 km | Služi isključivo za teretni promet |
M407 | MG 1.1 | Sava rasputnica – Velika Gorica | 6,295 km | Služi isključivo za teretni promet |
M408 | I 107 | Zagreb Ranžirni kolodvor (Otpremna skupina) – Mičevec rasputnica | 1,316 km | Spojna pruga do ranžirnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet |
M409 | I 106 | Zagreb Klara (Mlaka) – Zagreb Ranžirni kolodvor (Prijamna skupina) (Sisački kolosijek) | 1,071 km | Spojna pruga do ranžirnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet |
M410 | I 108 | Zagreb Ranžirni kolodvor (Otpremna skupina) – Zagreb Ranžirni kolodvor (Prijamna skupina) (IV. obilazni kolosijek) | 2,719 km | Spojna pruga kroz ranžirni kolodvor, koja služi isključivo za teretni promet |
M500 | Spojne željezničke pruge između RH2 koridora i ogranka V.b | |||
M501 | MG 3 | (Središče) – državna granica – Čakovec – Kotoriba – Državna granica – (Murakeresztur) | 42,388 km | |
M502-1 | MG 2 | Zagreb Glavni kolodvor – Velika Gorica | 14,048 km | |
M502-2 | MG 2 | Velika Gorica – Sisak – Novska | 102,743 km | |
M600 | Priključne željezničke pruge na koridore RH1 i RH2 | |||
M601 | MP14/II210 | Vinkovci – Vukovar-Borovo naselje – Vukovar | 18,712 km | |
M602 | I 113 | Škrljevo – Bakar | 12,586 km | Spojna pruga do teretnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet |
M603 | I 114 | Sušak-Pećine – Rijeka Brajdica | 3,802 km | Spojna pruga do teretnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet |
M604 | MP 11 | Oštarije – Gospić – Knin – Split | 318,483 km i
2 kolosijeka x 3,616 km |
|
M605 | MP 11.3 | Ogulin – Krpelj rasputnica | 6,153 km | |
M606 | MP 11.1 | Knin – Zadar | 95,364 km | Služi isključivo za teretni promet |
M607 | MP 11.2 | Perković – Šibenik | 22,503 km |
Regionalne pruge
urediOve željezničke pruge povezuju dvije regije.
Oznaka pruge | Bivša oznaka pruge | Puni naziv željezničke pruge | Građevinska duljina pruge (km) | Napomena |
---|---|---|---|---|
R101 | I 102 | (Podgorje) – državna granica – Buzet – Pazin – Pula | 91,140 km | |
R102 | MP 12 | Sunja – Volinja – državna granica – (Dobrljin) | 21,575 km | |
R103 | MP 12 | (Martin Brod) – Razdjelna točka km 119+444 – državna granica – Ličko Dugo Polje – Knin | 59,068 km | Izvan funkcije do daljnjeg, zbog oštete na kolosijeku i nerentabilnosti. |
R104 | MP 14 | Vukovar-Borovo Naselje – Dalj – Erdut – državna granica – (Bogojevo) | 26,046 km | Dionica Vukovar-Borovo Naselje – Dalj služi isključivo za teretni promet |
R105 | I 110 | Vinkovci – Drenovci – državna granica – (Brčko) | 50,939 km | |
R106 | II 203 | Zabok – Krapina – Đurmanec – državna granica – (Rogatec) | 27,198 km | |
R201 | I 101 | Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec | 100,714 km | Elektrifikacija dionice Zaprešić – Zabok od 2019. godine. |
R202 | I 100 | Varaždin – Koprivnica – Virovitica – Osijek – Dalj | 249,847 km |
Lokalne pruge
urediOve željezničke pruge su od lokalnog značaja.
Oznaka pruge | Bivša oznaka pruge | Puni naziv željezničke pruge | Građevinska duljina pruge (km) | Napomena |
---|---|---|---|---|
L101 | II 200 | Čakovec – Mursko Središće – državna granica – (Lendava) | 17,942 km | |
L102 | II 202 | Savski Marof – Kumrovec – državna granica – (Imeno) | 38,522 km | Obnovljena, elektrificirana i u prometu od Savskog Marofa do Harmice (u planu je do državne granice). Ostatak pruge trenutno izvan prometa. |
L103 | II 213 | Karlovac – Ozalj – Kamanje – državna granica – (Metlika) | 28,799 km | |
L201 | II 201 | Varaždin – Ivanec – Golubovec | 34,596 km | |
L202 | II 204 | Hum-Lug rasputnica – Gornja Stubica | 10,820 km | |
L203 | II 205 | Križevci – Bjelovar – Kloštar | 62,047 km | |
L204 | II 206 | Banova Jaruga – Daruvar – Pčelić rasputnica | 95,752 km | |
L205 | II 207 | Nova Kapela-Batrina – Pleternica – Našice | 60,493 km | Dio pruge između Čaglina i Našica je izvan funkcije do daljnjeg, zbog oštete na kolosijeku. |
L206 | II 208 | Pleternica – Požega – Velika | 24,955 km | |
L207 | II 209 | Bizovac – Belišće | 12,940 km | Služi isključivo za teretni promet |
L208 | I 109 | Vinkovci – Gaboš – Osijek | 33,770 km | |
L209 | II 211 | Vinkovci – Županja | 28,073 km | |
L210 | II 212 | Sisak Caprag – Petrinja | 11,018 km | Izvan funkcije do daljnjeg, zbog razaranja u Domovinskom ratu. |
L211 | MG 2.2 | Ražine – Šibenik luka | 3,714 km | Spojna pruga do teretnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet |
L212 | I 114 | Rijeka Brajdica – Rijeka | 2,037 km | Spojna pruga do teretnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet |
L213 | II 214 | Lupoglav – Raša | 52,996 km | Izvan funkcije do daljnjeg, zbog oštete na kolosijeku i nerentabilnosti. |
L214 | Gradec – Sveti Ivan Žabno | 12,520 km | Nakon 50 godina prva novo izgrađena pruga u Hrvatskoj. Povezuje Vrbovec i Bjelovar. Otvorena 2019. godine.[3] |
Povijesne željeznice
uredi- Samoborček
- Sinjska rera
- Slavonsko-podravske željeznice
- Parenzana
- Željeznička pruga Bjelovar – Garešnica/Grubišno Polje
- Željeznička pruga Dalj – Vinkovci – Slavonski Brod
- Željeznička pruga Gabela – Zelenika s odvojkom prema Dubrovniku
- Željeznička pruga Kanfanar – Rovinj
- Željeznička pruga Karlovac – Slunjska Selnica
- Željeznička pruga Krivaja – Gaj
- Željeznička pruga Mirkovci – Vrapčana
- Željeznička pruga Pečuh – Harkanj – Donji Miholjac
- Željeznička pruga Slavonski Brod – DG
- Željeznička pruga Vukovar – Stari Vukovar
- Željeznička pruga Zagreb – Beograd
- Željeznička pruga Zagreb Borongaj – Zagreb istočni kolodvor
- Željeznička pruga Zidani Most – Zagreb – Sisak
Izvori
uredi- ↑ Prije 160 godina u promet puštena prva željeznička pruga u Hrvatskoj. HŽ infrastruktura. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. travnja 2021. Pristupljeno 12. siječnja 2022.
- ↑ "Zaposlenici na željeznicama u Hrvatskoj 1903. godine", Ljiljana Dobrovšak, "Časopis za suvremenu povijest", Vol. 40 No.2, listopad 2008.
- ↑ Vlada Republike Hrvatske. 20. srpnja 2017. Odluka o dopuni Odluke o razvrstavanju željezničkih pruga. Pristupljeno 4. svibnja 2020.
Vanjske poveznice
uredi- Uredba o razvrstavanju željezničkih pruga, 23. srpnja 2021.
- Zvonimir Jelinović: Borba za jadranske pruge i njeni ekonomski ciljevi, Građa za gospodarsku povijest Hrvatske; knj. 6, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1957