Beli Manastir

grad u Baranji

Beli Manastir je jedini baranjski grad i upravno središte Baranje, u Osječko-baranjskoj županiji. Izrastao je na jugozapadnim padinama Baranjske planine, gotovo na pola puta između Osijeka na jugu i mađarskoga grada Mohača na sjeveru. Zaštitnik grada je Sveti Martin. U sastavu Grada nalaze se četiri naselja: Beli Manastir, Branjin Vrh, Šećerana i Šumarina.

Grad Beli Manastir
[[Slika:Grb Grada Belog Manastira|80px]]
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava Osječko-baranjske županije.png Osječko-baranjska
Broj stanovnika
Beli Manastir, Osječko-baranjska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Ukupno
[uredi]
10986 10068 7973
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.


Gradonačelnik Tomislav Rob (HDZ)
Zaštitnik Sveti Martin
Poštanski broj 31300
Pozivni broj +385 (0)31
Autooznaka BM
Službena stranica www.beli-manastir.hr
Zemljovid
Grad Beli Manastir na karti Hrvatska
Grad Beli Manastir
Grad Beli Manastir
Grad Beli Manastir na zemljovidu Hrvatske

ImeUredi

Ime grada vuče korijen još iz srednjeg vijeka kada je 1227. ugarski palatin Moys de Daro na svojemu imanju u mjestu Pél sagradio samostan, u blizini današnjega prigradskoga naselja Branjinog Vrha.

Zbog toga je mjesto nazvano Pél Monostor (Pélov Samostan). Kada je južna Baranja 1920. pripala tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, mjestu je pripremljena promjena naziva. Konačno, ime Beli Manastir proglašeno je tri godine kasnije, 1923.

PovijestUredi

Naselje Beli Manastir razvilo se na rudini Sarkanj, između šuma Haljevo i Adica i na blagim padinama Banske kose. Mjesto se u izvornoj građi spominje početkom 13. stoljeća i mijenja imena: Pél (1212.), Bell (1333.), Monostor(1375.), Pélmonostor (1867.) i Beli Manastir (1922.). Sva imena-toponimi u vezi su s manastirima koji su postojali u tom mjestu. Beli Manastir je vjekovima bio nevažno selo, a naglo se razvio tek u dvadesetom stoljeću, nakon što je južna Baranja pripala novoosnovanoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnijoj Jugoslaviji), postavši političko, privredno, prometno i kulturno središte tada jugoslavenske, a danas hrvatske Baranje.

U srednjem vijeku ugarski palatin Moys de Daro dao je 1227. godine na svojemu imanju u mjestu Pél sagraditi samostan. Zbog toga je mjesto poslije nazvano Pél Monostor (tj. Pélov Samostan). Kada je južna Baranja pripala 1920. godine Kraljevstvu (od 28. 6. 1921. Ustavnoga naziva Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca) mjestu se spremala promjena naziva koja se dogodila 1923. godine. Od tada se mjesto naziva Beli Manastir. Beli Manastir postao je 1945. godine općinskim središtem u sastavu Hrvatske, kamo je i cijela Baranja etnički, kulturno, geopolitički i gospodarski pripadala. Sveti Martin je zaštitnik grada Belog Manastira. Krpa u lijevoj ruci svetog Martina dio je legende o prosjaku i simbolizira milosrđe, dobrotu i poštenje, one vrline koje trebaju krasiti svakog čovjeka. Sveti Martin stoji na kuli, u vojničkoj odori, u stavu mira i nuđenja milosrđa, ali i u stavu obrane na tradicionalnoj obrambenoj kuli Baranje.

Na lokalitetu današnjeg Belog Manastira nekoć je stajalo rimsko utvrđenje MONS AUREUS, o čemu govori učeni Salagije. Poslije propasti Zapadnog Rimskog Carstva nastanili su Baranju krajem VI. stoljeća Hrvati. Oni su pokršteni već u VIII. stoljeću i tako su ušli u područje zapadnoeuropske kulture. Krajem IX. stoljeća dolaze u Panonsku nizinu Mađari, te nakon pokrštavanja stvaraju svoju državu. Mađari su s Hrvatima na prostoru Baranje dosegli visok stupanj srednjovjekovne kulture, duhovnog života i gospodarstva. Poznate utvrde, biskupija u Pečuhu , katoličke župe i samostani. Te plemstvo s brojnim pučanstvom samo potvrđuju da je i Pélmonostor bio razvijenog materijalnog i duhovnog života u Baranji. Samostan svetog Mihovila pokraj utvrđenja Baranya, bio je onaj samostan koji se spominje pod nazivom Monostor. Popis papinske destine iz 1334., jasno spominje župu i župnika u Pélmonostoru, današnjem Belom Manastiru.

Oslobađanjem područja Baranje od turske vlasti 1687., i Pélmonostor je oslobođen, vraća se život i u to mjesto. Već 1733. nalazimo podatke o doduše malom broju stanovnika , dijelom katoličke, a dijelom pravoslavne vjeroispovijesti i svjetonazora. Katolici su tada pripadali župi Luc. No, 1738., imao je Monostor drvenu crkvicu od pletera i blatnu posvećenu svetom Martinu, biskupu. Bilo je 165 ljudi ili 30 oženjenih parova. Imali su učitelja Ivana Honstora, što je za slična mjesta bila rijetkost u ona vremena. No njegovu nazočnost treba zahvaliti napučavanju Nijemaca koji su unosili dijelove zapadne kulture , u mjesta koja su napučivali. Kada je pečuški biskup Klimo posjetio 1757. Monostor, pohvalio je Njemački narod koji se počeo napučivati s početka XVIII. stoljeća.

Monostor je već tada brojao 406 stanovnika ili 80 oženjenih parova. Za vrijeme vizitacije župe Branjin Vrh (1782.), kojoj je tada pripada i Monostor, zabilježeno je da je filijalna crkva u Monostoru podignuta prije 8 godina iz čvrstog materijala te posvećena Svetom Martinu. Učitelj koji je ovdje boravio zvao se Filip Trichler, star 45 godina, dobar u školi i dobar orguljaš. Prigodom blagoslova crkve 1774., izdvojeno je zemljište za novo groblje, s obzirom na to da se staro nalazilo oko crkve , što je bilo nezgodno. Konačno je Monostor 1852. Postao samostalnom župom , već je sljedeće godine sagrađen župni dom, što je bio znak velikog razvoja mjesta. Dobivanjem župe, škole, željezničke pruge, ceste i drugih pratećih objekata Monostor je prerastao ostala mjesta u Baranji i po broju stanovnika, i značenjem te postao središtem južnog dijela Baranje.

U mjestu su živjeli Mađari, Nijemci, Hrvati i Srbi kao glavne narodne skupine. Veći dio sjeverne Baranje pripao je nakon 1918., i raspada Austro-Ugarske temeljem Trianonskog mirovnog ugovora 1920., Mađarskoj, a južni dio od 1147 kvadratnih kilometara, u samom trokutu rijeka Dunava i Drave, Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Takav odnos i raspodjela učinjena je zbog etničkog sastava stanovnika, a osobito zbog zemljopisne, prometne i gospodarske povezanosti s Osijekom i Slavonijom i dakako, s Hrvatskom.

Uprava i politikaUredi

Gradonačelnik Belog Manastira je Tomislav Rob (HDZ), a zamjenici su mu Goran Hes (HDZ) i Svetlana Žarković iz reda pripadnika srpske nacionalne manjine.

Gradsku upravu Grada Beloga Manastira čine upravna tri upravna tijela: gradonačelnik, upravni odjeli (Upravni odjel za graditeljstvo i stambeno-komunalne poslove, Upravni odjel za gospodarstvo, proračun, financije i društvene djelatnosti, Služba gradonačelnika i Gradskog vijeća) i mjesna uprava.

U okviru Upravnog odjela za graditeljstvo i stambeno-komunalne poslove djeluju dva pododjela: Pododjel za upravne i imovinsko-pravne poslove i Pododjel za nominiranje i upravljanje projektima.

U okviru Upravnog odjela za gospodarstvo, proračun, financije i društvene djelatnosti djeluju dva pododjela: Pododjel za društvene djelatnosti i Pododjel za proračun i financije.

Mjesnu upravu čine četiri mjesna odbora: Mjesni odbor Beli Manastir, Mjesni odbor Branjin Vrh, Mjesni odbor Šećerana i Mjesni odbor Šumarina.

GospodarstvoUredi

Poslovna zona Beli Manastir, punog naziva “Zona obrta, malog i srednjeg poduzetništva” sastoji se od 3 lokacije:

ZONA SJEVER: nalazi se na putu prema Republici Mađarskoj (državna cesta D7), obuhvaća dvije odvojene lokacije, jednu na površini od 73.454 m2 a drugu na 178.700 m2.

ZONA JUG: nalazi se na putu prema gradu Osijeku (državna cesta D7), obuhvaća prostor od 201.345 m2. Prosječna veličina parcela je oko 2.800 m2, a u zoni ima 35 formiranih građevinskih parcela.

ZONA ZAPAD: nalazi se na putu prema gradovima Belišću i Valpovu (državna cesta D517), obuhvaća prostor od 182.422 m2. Podijeljena je na 45 građevinskih parcela pojedinačne površine u rasponu od 1.500 m2 do 5000 m2. Ova je lokacija u potpunosti komunalno opremljena internetom, telefonskom mrežom, plinom, strujom, vodoopskrbom, odvodnjom otpadnih voda te cestom.

Zona zapad nalazi se u neposrednoj blizini Obilaznice Grada Belog Manastira i čvora Beli Manastir na autocesti A5 na koridoru Vc koji spaja Budimpeštu i Ploče.

StanovništvoUredi

Grad Beli Manastir: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3372
3578
4339
4471
3339
4112
5966
6573
5198
5748
7511
9839
11837
13108
10986
10068
7973
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Beli Manastir. U 1880., 1890., 1921. i 1931. sadrži dio podataka za općine Petlovac i Popovac. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Beli Manastir: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1393
1532
1475
1584
1612
2306
2892
3093
3191
3520
4804
7206
9118
10146
8671
8049
6327
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. smanjeno za dio područja naselja koji je pripojen naselju Šećerana te sadrži dio podataka za naselje Šećerana do 1981. Istovremeno smanjeno izdvajanjem dijela u samostalno naselje Sudaraž, općina Petlovac. Za to naselje sadrži podatke u 1880., 1890., 1921. i 1931. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


KulturaUredi

Nositelj svih važnijih kulturnih zbivanja u Belom Manastiru je Centar za kulturu Grada Belog Manastira (Ulica Kralja Tomislava 2). U prostorima Centra za kulturu održavaju se i razni koncerti i kazališne predstave.

  • Gradsko kazalište Beli Manastir (Ulica Kralja Tomislava 2) jedino je kazalište koje djeluje na području grada i Baranje. S radom je započelo 1. travnja 2006. godine, a službeno registrirano 8. siječnja 2007. godine. Inače, Gradsko kazalište Beli Manastir sljedbenik je duge i bogate baranjske kazališne tradicije od 1929. godine, a ove godine slavi 80 godina postojanja. Kazalište je "izbacilo" 8 predstava, a dobitnici su brojnih zahvalica, priznanja i nagrada. Posljednja nagrada koju je kazalište dobilo je Povelja Grada Belog Manastira za osobit doprinos u kulturi za 2009. godinu, koja je uručena 11. studenoga 2009. godine, a čeka ih još i Zlatna plaketa Hrvatskog Sabora kulture. Osnivač kazališta je Daniela Taslidžić Herman uz pomoć Zorana Hermana.
  • Gradska knjižnica Beli Manastir (Ulica Kralja Tomislava 2) jedina je narodna knjižnica na području Baranje, ima status i Središnje knjižnice Mađara u Republici Hrvatskoj. Temeljni zadatak Gradske knjižnice Beli Manastir je posredovanje informacija u skladu s obrazovnim, opće informacijskim, kulturnim i rekreacijskim potrebama korisnika.
  • Etnološki centar baranjske baštine (Ulica Kralja Tomislava 70) kao kulturno-turistički objekt djeluje od 2016. godine. Nositelj projekta je Grad Beli Manastir uz projektnog partnera Turističku zajednicu Baranje, ukupna vrijednost investicije iznosi 8,8 milijuna kuna, manjim dijelom financirano iz proračuna Grada Belog Manastira, a najvećim dijelom bespovratna sredstva iz Operativnog programa Regionalna konkurentnost od 2007. do 2013. godine. U Etnološkom centru predstavljena je materijalna i nematerijalna kulturna baština etničkih skupina na prostoru Baranje od kraja 19. do polovice 20. stoljeća i to kroz četiri tematske cjeline kojima se ističe bogatstvo tradicijske kulture u Baranji.

ŠportUredi

Zajednica športskih udruga Grada Belog Manastira krovna je organizacija u sustavu športa na području grada. U svom sastavu ima 2 športska saveza Nogometno središte Beli Manastir i Školski športski savez Baranje te 25 športskih udruga. Ukupan broj registriranih sportaša u športskim udrugama na području Grada Beli Manastir je oko 500.

Športovi aktivni na području Grada Belog Manastira su nogomet, rukomet, košarka, odbojka, gimnastika, karate, streljaštvo, stolni tenis, boks, šah, boćanje, športski ribolov, orijentacijsko trčanje, Aikido i kuglanje.

 
Gradski bazeni Beli Manastir

Udruge su: ŠNK ”Baranja-Belje” Beli Manastir, NK ”Croatia” Branjin Vrh, Škola nogometa “Beli Manastir”, Ženski rukometni klub “Baranja” Beli Manastir, Košarkaški klub “Beli Manastir”, Ženski odbojkaški klub “Baranja” Beli Manastir, Gimnastičko društvo “Beli Manastir”, Karate klub “Beli Manastir 98”, Streljačka udruga “Mars” Beli Manastir, Stolnoteniski klub “Beli Manastir”, Boksački klub “Beli Manastir”, Šahovski klub “Beli Manastir”, Boćarski klub “Vid” Beli Manastir, ŠRD “Smuđ” Beli Manastir i ŠRD”Šaran” Šećerana, Orijentacijski klub “Sova” Beli Manastir, Udruga prijatelja starih športova “Baranjski lege”, “Skok klub” športska rekreacija i ples Beli Manastir, Fitnes centar “Baranja gym” (privremena članica), “KiAikido” Beli Manastir (privremena članica), Kuglački klub Beli Manastir (privremena članica), Bowling klub Beli Manastir (privremena članica).

Sportski objektiUredi

Nastavno-športska dvorana Beli Manastir (Školska 3), središnje je mjesto održavanja športske djelatnosti u kojoj djeluje većina športskih udruga. Središte je i Zajednice športskih udruga Grada Belog Manastira.

Gradsko-športski park sadrži Gradski stadion i Gradske bazene Beli Manastir. Gradski bazeni izgrađeni su i otvoreni 2020. godine. Gradski stadion je 2022. godine u izgradnji.

Turizam i manifestacijeUredi

 
Najveća hrvatska fišijada

Krovna institucija za turizam na području Grada Belog Manastira je Turistička zajednica Baranje osnovana 1998. godine. Na području Grada radi 20-ak ugostiteljskih objekata, nekoliko slastičarni i bistroa te jedan hotel (Hotel Patria****).

Beli Manastir je poznat po manifestacijama Jesen u Baranji, Advent u Baranji, Uskrsni korzo i Najveća hrvatska fišijada.

Advent u Baranji turistička je manifestacija koja se u prosincu svake godine održava kroz 4 adventske nedjelje od Petlovca, Darde, Kneževih Vinograda do velike završnice u Belom Manastiru. U zadnjem adventskom tjednu stanovnici Belog Manastira mogu u središtu grada uživati uz brojne kulturno-zabavne, gastronomske sadržaje, dječji program, delicije lokalnih OPG-ova, božićni sajam, romantične vožnje kočijama kao i uz održavanje raznih humanitarnih akcija.

Grad Beli Manastir u suradnji s Turističkom zajednicom Baranje svake godine tradicionalno organizira Najveću hrvatsku fišijadu - Prvenstvo Baranje u kuhanju fiš paprikaša i nacionalno Prvenstvo Hrvatske u kuhanju fiša. Rekordne 2019. godine kuhalo se više od 250 kotlića. Dio je manifestacije Jesen u Baranji i održava se svake godine u rujnu. Cilj manifestacije je kulinarsko natjecanje i promicanje tradicije, kulture te kvalitetno provedenog vremena i druženja. Uz glavni događaj, natjecatelje i posjetitelje održavaju se i prigodni sajamski programi.

ObrazovanjeUredi

Predškolska ustanovaUredi

  • Dječji vrtić „Cvrčak”
  • Područni vrtić – Branjin Vrh
  • Područni vrtić – Šećerana

Osnovne školeUredi

  • Osnovna škola „Dr. Franjo Tuđman”
  • Osnovna škola Šećerana
  • Umjetnička škola Beli Manastir

Srednje školeUredi

  • Gimnazija Beli Manastir
  • Prva srednja škola Beli Manastir
  • Druga srednja škola Beli Manastir

Udruge građanaUredi

  • Astronomsko društvo "Giordano Bruno"
  • Baranjska udruga hrvatskih branitelja oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja
  • Baranjski civilni centar
  • Demokratska zajednica Mađara hrvatske Udruga Beli Manastir
  • Društvo "Hrvatska žena" Baranja-Beli Manastir
  • Društvo "Naša djeca" Beli Manastir
  • Društvo osoba s invaliditetom "Baranjsko srce"
  • Foto-kino klub "Baranja-film" Beli Manastir
  • HKUD Beli Manastir
  • Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Beli Manastir
  • Informatički klub "Pitagora" Beli Manastir
  • Mađarska katolička žena Baranja-Beli Manastir
  • Matica hrvatska Ogranak u Belom Manastiru (www.omhbm.hr)
  • Medijacijski centar Beli Manastir
  • Mirovna grupa Oaza
  • Udruga antifašističkih boraca i antifašista Beli Manastir
  • Udruga mladih Most
  • Udruga osoba s alergijama i problemima disanja "Alerga"
  • Udruga Roma grada Belog Manastira
  • Udruga romskog prijateljstva Luna (www.luna-baranja.com)
  • Udruga umirovljenika Grada Belog Manastira
  • Projekt građanske demokratske inicijative
  • Romsko kulturno umjetničko društvo "Đelem đelem"
  • Savez mađarskih udruga
  • SKD "Prosvjeta" pododbor Beli Manastir
  • SKUD "Jovan Lazić" Beli Manastir
  • Zavod za baranjsku povjesnicu Beli Manastir
  • Udruga filatelista i numizmatičara "ANTIANUS" Branjin vrh

MedijiUredi

ZnamenitostiUredi

 
Vlak Ćiro
  • Katolička crkva sv. Martina
  • Pravoslavna crkva sv. arhangela Mihaila
  • spomenik borcima Crvene armije
  • vidikovac
  • groblje iz 17. stoljeća
  • uskotračni vlak ''Ćiro''

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi

  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.