Pečuh

grad u Mađarskoj

Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini. Pored oblika Pečuh, Hrvati u Mađarskoj ga zovu i Pečuj, Pečuv, Peču i Petocrikva.[1]

Pečuh
Pečuh na karti Mađarska
Pečuh
Pečuh
Pečuh na zemljovidu Mađarske
Zastava Grb
Regija Južno Podunavlje
Županija Baranjska
mikroregija Pečuška mikroregija
Najbliži (veći) grad Kapošvar
Površina 162,61 km2
Zemljopisne koordinate 46°04′15″N 18°13′59″E / 46.070833°N 18.233056°E / 46.070833; 18.233056
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 157.680 (2010.)
 - Gustoća 965/km² st./km2
Pošta 7600-7636
Pozivni broj 72
Službena stranica http://www.pecs.hu
Pečuh

Pečuh se nalazi na obronku planine Mečeka, u blizini granice s Hrvatskom. Oduvijek je bio multikulturalni grad s velikom koncentracijom nacionalnih manjina Hrvata i Podunavskih Švaba koji žive u gospodarskom i kulturnom autonomijom. Pečuh je najveće sveučilišno središte u Mađarskoj s više od 34.000 studenata.[2]

Moto grada je: "Grad bez granica".

Panorama gradskog središta u Pečuhu

Povijest uredi

Pečuh je jedan od najstarijih gradova u Mađarskoj s naseobinama iz prapovijesti. Na ovom mjestu su početkom 2. stoljeća Rimljani osnovali grad Sopianae, a naseljavali su ga većinom Kelti i Panonci (srodnici Ilira). Do 4. stoljeća postao je glavnim gradom provincije Valeria kao važno središte kršćanstva, poznat kao Quinque Ecclesiae ("pet crkava").

 
Karta Pečuha iz 19. stoljeća

Pod imenom Pechyut se prvi put javlja 1235. godine u jednom dokumentu nakon najezde Mongola, gdje se spominje kao pécsi út (mađarski: put za Pécs). Ime potječe iz slavenskog jezika, a znači "peć", dok na turskom "beş" znači 5 (što aludira na njegov hrvatski naziv Petocrikva). Već u gradskoj povelji iz 1290. godine grad se službeno zove Pécs.

God. 1367., hrvatsko-ugarski kralj, Ludovik I. Anžuvinac, je u Pečuhu osnovao prvo mađarsko sveučilište i jedno od najstarijih u Središnjoj Europi. Za vrijeme biskupa, pjesnika i humanista, Ivana Česmičkog (Janus Pannonius), u 15. stoljeću, Pečuh je bio središtem umjetnosti i kulture.

Od. 1543. do 1686. Pečuh je okupiralo Osmansko Carstvo, i iz tog razdoblja sačuvani su brojni spomenici, poput džamije paše Kazima na trgu Széchenyi.

God. 1998., UNESCO je Pečuhu dodijelio nagradu "Grad mira" zbog promicanja manjinskih kultura, te tolerancije i prihvaćanja izbjeglica tijekom Domovinskog rata.[3]

God. 2010., zajedno s Essenom i Carigradom, Pečuh je proglašen za europski glavni grad kulture.

Obnova gradskih trgova, ulica i pregrađa, knjižnice, koncertnih dvorana i kulturnih centara, traje od kad je gradonačelnik Páva Zsolt preuzeo vlast 30. ožujka 2007. godine.[4]

Znamenitosti uredi

Ranokršćanska nekropola Sopianae
  Svjetska baštinaUNESCO
 
Država 
Godina uvrštenja2000. (24. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii, iv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:853
 
Hrvatski dom na Jókaijevu trgu
 
Hotel Nádor
 
Željeznički kolodvor u Pečuhu
 
Kapela Havhegy
 
Sinagoga u Pečuhu
 
Sveučilište u Pečuhu

Uprava uredi

Pečuh je sjedište Baranjske županije i pečuške mikroregije, ali i sjedište rimokatoličke pečuške biskupije.

U Pečuhu se nalazi jedinica Hrvatske manjinske samouprave u Republici Mađarskoj. Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Pečuh ulazi kao predstavnik Baranje. U sastavu od ožujka 2007. je to Mišo Hepp.[5]

Promet uredi

Važnim je prometnim čvorištem. Iz Pečuha prema jugu vodi željeznička pruga Pečuh – Mohač. Od Pečuha prema zapadu vodi željeznička pruga Velika Kaniža – Pečuh.

Stanovnici uredi

Prema popisu iz 2005. godine ima 156.576 stanovnika.

Pečuh je grad u kojem živi i znatan broj Hrvata. Hrvatska manjina ima tu gimnaziju (Hrvatski školski centar Miroslava Krleže u Pečuhu), radio program na Hrvatskom jeziku, Hrvatsko kazalište, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj i Kulturno Društvo August Šenoa.

Ranokršćansko groblje u Pečuhu uvršteno je u UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Poznate osobe uredi

Poznate osobe koje su rođene, živjele i radile u Pečuhu.

Poznati Mađari uredi

Poznati Hrvati uredi

Poznati Srbi uredi

Športska društva uredi

Izvori uredi

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,  (PDF)
  2. Mađarsko visoko školstvoArhivirana inačica izvorne stranice od 25. lipnja 2007. (Wayback Machine) (PDF)
  3. Pečuh, grad mira, Intervju s gradonačelnikom Zsoltom Pavom, 4. travnja 1998. Posjećeno 1. listopada 2010.
  4. http://www.peh.hu/index.php?tid=4&act=show&cid=625&o=1[neaktivna poveznica] Što je izgrađeno u Pečuhu do sada], sa www.peh.hu, 8. svibnja 2009.; posjećeno 1. listopada 2010. (mađ.)
  5. ÖRFArhivirana inačica izvorne stranice od 13. srpnja 2011. (Wayback Machine) Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pečuh
Nedovršeni članak Pečuh koji govori o gradu u Europi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.