Otvori glavni izbornik

Zemljopisni položajUredi

Mohač se nalazi na cesti OsijekBeli Manastir – Seksar (Szekszárd) 26 km sjeverno od Belog Manastira i 10 km od graničnog prijelaza DuboševicaUdvar. Na Dunavu kod Mohača nema mosta pa se na lijevu obalu prelazi kompom, odakle cesta vodi na sjever prema Baji, odnosno na jug prema graničnom prijelazu prema Srbiji (SantovoBereg).

U starim hrvatskim ljetopisima i narodnim pjesmama Mohač se naziva i Muač, Muhač, Muvač[1] čak i u množini Muhači.

PovijestUredi

Na Mohačkom polju 29. kolovoza 1526. godine Turci su pod sultanom Sulejmanom I. Veličanstvenim katastrofalno porazili vojsku ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika II. u tzv. Mohačkoj bitci.

Druga velika Bitka kod Mohača dogodila se 1687. godine.

Za vrijeme turske vlasti je Mohač bio sjedištem sandžaka.

Još u 18. i sve do uvođenja agresivne asimilatorske politike u 19. st., Hrvati su u Mohaču bili apsolutna većina, a to se promijenilo uslijed snažne asimilacijske politike mađarskih vlasti i nepovoljnih međunarodnih okolnosti sredinom 19. stoljeća i 20. stoljeća.[2]

Upravna organizacijaUredi

Upravno je sjedište Mohačke mikroregije u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7700. Grad se rasprostire na 112,23 km četvornih. Širenjem je obuhvatio i neka susjedna sela, kao što je Dolnja Kanda. Pored nje, Mohač je obuhvatio i naselje Novi Mohač i sela Šar, Jelužda (Ležda), Gornja Kanda, Trnovac (Pustara).

U Mohaču se nalazi jedinica Hrvatske manjinske samouprave u Republici Mađarskoj.

Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Mohač ulazi kao predstavnik Baranje. U sastavu od ožujka 2007. je to Đuro Jakšić[3].

KulturaUredi

Svakog proljeća se u Mohaču održava festival Pohod bušara (mađ. Busójárás).

PrometUredi

Od Mohača vodi prema ostatku mađarske željezničke mreže željeznička prometnica (kraj se nalazi u Szolohegyu). U Mohaču se nalazi željeznička postaja.

Krajem je željezničke pruge Pečuh – Mohač i spojem s lukom na Dunavu.

GospodarstvoUredi

Riječna luka za izvoz ugljena iz rudarskog područja Pečuha. Crna i obojena metalurgija, mašinska, tekstilna, kožarska i prehrambena industrija, u okolici voćarstvo, vinogradarstvo i stočarstvo.

StanovništvoUredi

Po vjeroispovijesti, bilo je 2001. godine 74,8% rimokatolika, grkokatolika 0,3%, reformiranih 6,2%, evangelista 1,0% te ostali.[4]

2001. je u Mohaču živjelo 19.049 stanovnika. Po nacionalnom sastavu je bilo 93% Mađara, 2,4% Roma, 4,7% Hrvata, 9,6% Nijemaca, 0,6% Srba te ostalih 5,9%[4]. Manjinsku samoupravu imaju Hrvati, Romi, Nijemci i Srbi.

Hrvati u MohačuUredi

U Mohaču se nalazi hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Mohač", čiji je utemeljitelj i voditelj poznati mađarski atletski reprezentativac Stipan Filaković.[5]

Mjesni Hrvati pripadaju skupini Šokaca[5].

Od kulturno-folklornih manifestacija, u Mohaču se od 2009. godine održava Pranje na Dunavu, u suorganizaciji Saveza Hrvata u Mađarskoj, Udruge baranjskih Hrvata i čitaonice mohačkih Šokaca.[6]

Poznate osobeUredi

Gradovi prijateljiUredi

Vidi jošUredi

IzvoriUredi

  1. Đuro Šarošac: Narodna nošnja baranjskih Hrvata, str. 233.
  2. Religija i etničnost kod Hrvata u Mađarskoj: sociialno- historijski pregled, autor Josip Kumpes, Etnol. tríb. 2 l, Vol. 28, l998., str. 9.-33.
  3. ÖRF Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.
  4. 4,0 4,1 (mađ.) [1] Központi Statisztikai Hivatal
  5. 5,0 5,1 Hrvatski glasnik, br. 15/2008., Pripremamo se za obilježavanje 35. obljetnice društva, 10. travnja 2008.
  6. MVPEI RH Generalni konzulat RH Pečuh, 4. srpnja 2009.
  7. Hrvatski glasnik, br. 5/2009. Vinkovo na mohačkoj Planini, 29. siječnja 2009., str. 15.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Mohač