Aachenski mir

Aachenski mir je mirovni ugovor sklopljen 13. siječnja 812. godine, koji je bizantski car Mihajlo (811.—813.) sklopio s Karlom Velikim, bio je od presudne važnosti za hrvatski narod i naše krajeve.

Pošto je potpisana isprava o mirovnom ugovoru, oslovi bizantsko poslanstvo Karla titulom »imperator« i »basileus«, čime je bizantsko carstvo priznalo Karla carem Zapadnoga carstva. Na osnovu toga mira morao se Karlo Veliki odreći Venecije i osvajačkih namjera u Italiji, dok se s druge strane Bizant odrekao dalmatinsko-hrvatske kneževine, a zadržao samo dalmatinske gradove i otoke. Drina je postala granicom između franačkog i bizantskog utjecaja i vazala.

Njime su trajnije uređeni odnosi između Franaka i Bizantinaca, koji su bili narušeni franačkim prodiranjem u Italiju i na Balkan te Karlovom krunidbom za rimskog cara god. 800. Njihov sukob odrazio se i na odnose između Romana u dalmatinskim gradovima i hrvatskog stanovništva u njihovu zaleđu, jer su se Hrvati za franačko-avarskog rata priklonili Francima, a Romani su ostali uz Bizant. Mirom je Karlu priznat carski naslov i suverenitet nad Hrvatskom bez primorskih gradova i nekih otoka. Pitanja razgraničenja rješavala je 817. posebna delegacija, ali konačno rješenje nije postignuto.

IzvoriUredi

 Ovaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.