Otvori glavni izbornik

Abdurezak Hivzi Bjelevac

Abdurezak Hivzi Bjelevac (Hifzo Bjelovac) (Mostar, 8. lipnja 1886. - Zagreb, 25. veljače 1972.), hrvatski i bosanskohercegovački književnik, publicist, prevoditelj i novinar.

Abdurezak Hivzi Bjelevac
Puno ime Abdurezak Hivzi Bjelevac
Rođenje 8. lipnja 1886.
Mostar
Smrt 25. veljače 1972.
Zagreb
Nacionalnost Hrvat
Književne vrste pripovijetka, drama, roman

ŽivotopisUredi

Školovao se je u Mostaru gdje završava trgovačku školu i Galata-saraju u Carigradu gdje polazi srednju školu od 1902. godine do 1906. godine a financijsko-ekonomski tečaj završava u Grazu. Radio je kao knjigovođa i činovnik u mnogim mjestima u BiH. Početkom 1930.-tih seli u Beograd gdje radi u Presbirou a potom kao ataše za tisak u Carigradu i Ankari. Umirovljen je 1937. godine a od 1941. godine do smrti živi u Zagrebu gdje dolazi nakon što je protjeran iz Beograda kao Hrvat islamske vjere.[1] Preko Društva hrvatskih književnika 1952. godine dobiva mirovinu.[1]

Književno stvaralaštvoUredi

Bjelevac je surađivao novinarskim prilozima u svim važnijim jugoslavenskim novinama između dvaju svjetskih ratova te uređivao časopise Novi vijek i Behar. Pisao je pripovijetke, drame i romane o životu bosanskohercegovačkih muslimana, u kojima prikazuje tradicijski svijet koji iščezava u sudaru sa zapadnjačkom civilizacijom. Za vrijeme NDH objavljuje: romansiranu biografiju Muhamed (1942.), Istambul, grad na obalama Mramorskog mora (1944.), Carica Azher, pjesma iz Irana (1944.). Povjereno mu je izdavanje hrvatske publikacije na turskom jeziku Doğu ve Batı (Istok i Zapad) koja je bila namijenjena iseljenicima u Turskoj.[1] Javlja se i pripovijetkama surađuje u Hrvatskom narodu i Novoj Hrvatskoj. Nakon sloma NDH progonjen je od novih vlasti i više ne objavljuje već povremeno prevodi turske pjesnike.[1] Njegov najbolji roman je Minka.[2] U njemu je lirski opisao jednu bogatu hercegovačku obitelj s kojom se bio povlačio po sudu.[2] Zbog ovog romana čitateljstvo ga je prozvalo bosanskim Pierom Lottijem.[2]

DjelaUredi

  • Sličice i profili,
  • Mina (prvo se zvao Izčaureni leptiri[2]), roman, Zabavna biblioteka, Zagreb, 1927.
  • Ana Zolotti,
  • Pod drugim suncem, roman
  • Na kraju,
  • Zidanje sretnog doma,
  • Muhamed, Zagreb, 1942.
  • Istambul, grad na obalama Mramorskog mora, Zagreb, 1944.
  • Carica Azher, pjesma iz Irana, Zagreb, 1944.
  • Rene Logotetides, roman
  • Minka, roman

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 38.-39.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Salih Alić: Kratak pregled hrvatske muslimanske književnosti u BiH