Antunovac

općina i naselje u Hrvatskoj, Osječko-baranjska županija
Ovo je glavno značenje pojma Antunovac. Za druga značenja pogledajte Antunovac (razdvojba).

Antunovac je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Osječko-baranjskoj županiji.

Antunovac

grb
Antunovac, centar naselja i rimokatolička crkva "Sv. Antun"
Država Hrvatska
Županija Osječko-baranjska

NačelnikDavor Tubanjski (HDZ)
Naselja2 općinska naselja

Površina56,8 km2[1]
Površina središta37,7 km2
Koordinate45°29′N 18°41′E / 45.49°N 18.68°E / 45.49; 18.68

Stanovništvo (2021.)
Ukupno3411 [2]
– gustoća60 st./km2
Urbano2036
– gustoća54 st./km2

Poštanski broj31107 Osijek
Stranicaopcina-antunovac.hr

Zemljovid

Antunovac na zemljovidu Hrvatske
Antunovac
Antunovac

Antunovac na zemljovidu Hrvatske

Župna crkva sv. Rozalije u Ivanovcu (nakon obnove)
Zidine, ostaci srednjovjekovne tvrđave na granici općina Antunovac i Čepin

Zemljopis uredi

Općina Antunovac smještena je 5 km južno od Osijeka u Osječko-baranjskoj županiji, a čine ju dva naselja:

Ukupna površina je 57 km2 . Od toga poljoprivredne površine čini 4.999 ha, a šumske površine 111 ha

Stanovništvo uredi

Prema popisu stanovištva iz 2001. godine općina Antunovac imala je 3.559 stanovnika, raspoređenih u 2 naselja:

Nacionalni sastav, 2001.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina je imala 3.703 stnovnika, od toga u naseljima:

  • Antunovac - 2.181 i
  • Ivanovac - 1.522[3]
Općina Antunovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
521
1325
1312
1748
1807
2066
2285
2555
3787
3468
3889
4201
4152
4246
3559
3703
3411
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Osijek. Od 1857. do 1961. dio podataka sadržan je u gradu Osijeku. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Antunovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
158
344
483
812
862
962
1144
1402
2184
1968
2422
2659
2579
2692
2283
2181
2036
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Do 1900. iskazivano pod imenom Antunovac, a od 1910. do 1991. pod imenom Antunovac Tenjski. U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Tenja, grad Osijek. Do 1961. dio podataka sadržan je u naselju Tenja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest uredi

Naselje Antunovac u pisanim tragovima se spominje 1839. godine pod mađarskim nazivom Antafalu, a hrvatsku inačicu Antunovac nalazimo iz 1851. godine. Porijeklo imena vezano je uz spomen nekadašnjem vlasniku posjeda Antunu Adamoviću. Već 1880. godine na posjedu grofa Adamovića starosjedioci Mađari sagradili su kapelu Sv. Antuna. Zanimljiv je i podatak da se sve do 1924. godine u ovom mjestu govorilo mađarskim jezikom. U razdoblju od 1900. do 1992. godine naselje je nosilo ime Tenjski Antunovac, a od tada nosi prvotni, stari naziv Antunovac. Od kraja 1944. godine pa sve do 1953. godine, shodno povijesnim događanjima na ovim područjima nacionalna struktura stanovništva se mijenja kako u Antunovcu tako i u Ivanovcu, gdje su prvotni nasljenici njemačke nacionalnosti protjerivani, a u napuštene kuće se uglavnom useljava stanovništvo iz Hrvatskog zagorja i Dalmacije, koje se doseljava u potrazi za plodnom zemljom te se vrši nova razdioba zemljišta naseljenicima.

Iako se prvi pisani tragovi spomena naselja Ivanovac odnosno Ivanfalo nalaze, premda ne na istom lokalitetu, u popisu papine desetine 1332. godine, a posebno u popisu posjeda plemića Gašpara Korođa iz 1469. godine, zasigurno znamo da je Ivanovac na ovom današnjem lokalitetu, na tada praznom mjsetu naseljene 1836. godine i od tada se razvija. Naziv mjesta se zadržao sve do dolaska novoga vlasnika velikog dijela zemljišta pokraj Antunovca i Ivanovca, srbina Jovana Maksimovića, te se pod velikim političkim utjecajem naziv mjesta 1875. godine mijenja u Jovanovac. Promjenama na vanjsko-političkom planu, te osnivanjem samostalne Republike Hrvatske i raskidanjem svih državnopravnih sveza 1991. godine s dotadašnjom SFRJ počinje borba za neovisnost. U Domovinskom ratu mještani su prognani iz svojih domova, a od 5. prosinca 1991. godine Antunovac je okupiran. Već 1992. godine mještani se počinju vraćati u svoje domove u Ivanovcu, a završetkom Domovinskog rata 1995. godine, tijekom procesa mirne reintegracije, u napuštene domove vraćaju se i mještani Antunovca.[4] Ivan Anušić bio je načelnik općine od 2005. do 2017. godine.

Poznate osobe uredi

Spomenici i znamenitosti uredi

  • Zidine, srednjovjekovna tvrđava mađarske plemićke obitelji Körög iz 1250. godine
  • Župna crkva Sv. Rozalije u Ivanovcu, sagrađena 1904., obnovljena nakon Domovinskog rata[6]
  • Crkva Sv. Antuna u Antunovcu, sagrađena 1836., obnovljena nakon Domovinskog rata, od 2010. godine uređena i kao spomen-kapelica poginulih hrvatskih branitelja[7][8]
  • Crkva sv. Antuna u Antunovcu, nova crkva, čija izgradnja je započela 2006. godine[9]
  • Spomen-obilježje Bijeli križ, podignuto 2021. godine kraj pustare Seleš, u spomen na osamnaest hrvatskih branitelja poginulih ili nestalih tijekom borbi na južnoj obrambenoj liniji grada Osijeka, u vremenu od 6. listopada do 22. studenoga 1991. godine[10][11]

Obrazovanje uredi

  • Osnovna škola "Antunovac"[12]
  • Područna škola "Ivanovac"

Kultura uredi

  • Kulturno-umjetničko društvo "Klasje Slavonije" Ivanovac-Antunovac, osnovano 1999. godine[13]

Šport uredi

Bibliografija uredi

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. DZS. Popis stanovništva 2011. godine. Pristupljeno 10. studenog 2018. godine
  4. Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar domovinskog rataArhivirana inačica izvorne stranice od 16. listopada 2013. (Wayback Machine) 1991.
  5. D.Pejić: Akademski umjetnik Zdenko Radovanić restaurira ivanovačkog Isusa, Glas Slavonije, 18. rujna 2012. Pristupljeno 19. rujna 2016.
  6. Ivanovac, Župa sv. Rozalije, djevice, free-os.htnet.hr/zupaivanovac/, arhivirano 21. prosinca 2013., pristupljeno 28. studenoga 2021.
  7. Antunovac, Župa sv. Rozalije, djevice, free-os.htnet.hr/zupaivanovac/, arhivirano 21. prosinca 2013., pristupljeno 28. studenoga 2021.
  8. Otvorena Spomen kapelica u Antunovcu, www.osijek031.com, objavljeno 3. prosinca 2010., arhivirano 6. prosinca 2010., pristupljeno 28. studenoga 2021.
  9. Blagoslov nove crkve svetog Antuna bit će 13. lipnja, www.glas-slavonije.hr, objavljeno 25. ožujka 2014., pristupljeno i arhivirano 28. studenoga 2021.
  10. "Bijeli Križ" u spomen na 18 poginulih, glas-slavonije.hr, objavljeno i arhivirano 22. studenoga 2021., pristupljeno 28. studenoga 2021.
  11. Otkriveno spomen - obilježje "Bijeli križ" u počast poginulim hrvatskim braniteljima, branitelji.gov.hr, objavljeno 22. studenoga 2021., pristupljeno 28. studenoga 2021.
  12. Osnovna škola Antunovac, www.osantunovac.hr
  13. Kud Klasje Slavonije, www.facebook.com
  14. Stjepan Sršan, Povijest sela i Župe Ivanovac, Državni arhiv u Osijeku, RKT. župni ured Ivanovac, Općina Antunovac, Općina Ernestinovo, 2004. (287 str.), ISBN 9536446340
  15. Tomislav Duk i Vlasta Stubičar (uredili), 160 godina školstva u Antunovcu : 60 godina od uvođenja osmogodišnjeg školovanja, 50 godina od izgradnje škole u Antunovcu, 40 godina od izgradnje škole u Ivanovcu : Osnovna škola "Antunovac" , Osnovna škola "Antunovac", Antunovac, 2018. (116 str.), ISBN 9789535907619
  16. Valentina Horvatek (tekst), Marija Horvatek (uredila), Kulturno-umjetničko društvo „Klasje Slavonije” Antunovac : 1999. – 2019., KUD „Klasje Slavonije“, Antunovac, 2019. (67 str.), ISBN 9789538221378
  17. Ivan Kastel, Branko Vadlja, Pustare južno od Osijeka, Udruga Korijeni pustare : Oksimoron, Antunovac : Osijek, 2019. (366 str.), ISBN 9789534877203

Vanjske poveznice uredi

Mrežna mjesta