Arapi

Arapi
	Filip Arapin • Ivan Damašćanin • Al Kindi • Al Khansa Feisal I. • Gamal Abdel Nasser • Asmahan • May Ziade
Ukupno pripadnika
	oko 300 milijuna
Važnija područja naseljavanja
	zemlje članice Arapske Lige:; 280.000.000
Jezik
	Arapski jezik i njegovi dijalekti
Vjeroispovijest(i)
	Islam dominantno (u manjem broju kršćanstvo)

Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Arapa ima između 100 i 125 milijuna, i postoje tri klasifikacije pripadnosti arapskom narodu: po politici, jeziku i podrijetlu. Ovisno o tome koja se klasifikacija koristi, broj je Arapa rastezljiv jer, ako se gledaju ljudi kojim je arapski materinski jezik, njih ima 300 milijuna. Arapi govore arapskim jezikom i koriste se arapskim pismom.

Narod

Arapi su semitski narod nastanjen na Srednjem Istoku i sjevernoj Africi, od Maroka do Omana te od Turske do Jemena i Sudana na jugu. Arapi žive na desetak milijuna četvornih kilometara i više ih je od 250 milijuna. Također, oko 4 milijuna Arapa živi u Europi i oko 2 milijuna u Americi. Srce su arapskog svijeta Saudijska Arabija i Jemen, područje poznato kao Hijaz. Oko 610. godine, rođenjem Islama, Hijaz postaje trgovačko središte duž karavanskih putova. Meka postaje jedan od najznačajnijih gradova.

Arapi su uglavnom tamnokosi i smeđooki, svijetle puti, ali i ona varira od mjesta do mjesta. Po vjeri su većinom sunitski muslimani, a tek 10 % šijiti (osobito u Jemenu, dijelu Iraka i obali Perzijskog zaljeva). Arapi su, uz Židove, jedan od dva naroda kojima je porijeklo dao Šem, Hamov brat. Kroz svoju su povijest osnovali niz država: Alžir, Bahrein, Egipat, Irak, Jordan, Kuvajt, Libanon, Libija, Maroko, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Sudan, Sirija, Tunis, Ujedinjeni Arapski Emirati i Jemen, većinski su narod i u Palestini koja se još bori za nastanak i priznanje nezavisnosti. Socijalno gledano, Arapi se dijele na stalno-naseljene, ruralni fellahin i urbani hadar Arapi, i nomadske, a znani su kao Beduini (Bedouin). Postoje i više jezično semitiziranih (arabiziranih) naroda, ali oni nisu Arapi, osobito je puno arabiziranih Židova u sjevernoj Africi, Jemenu i Iraku. Arabizirani su i neki Kopti (oni su pak porijeklom pravi Egipćani, hamitski narod čiji su preci utemeljili egipatsku kulturu i državu) Među hamitskim Berberima ima i puno arabiziranih grupa, nomada koji naseljavaju pustinjske predjele sjeverne Afrike.

Ime

Ime Arapi i Arabija javlja se još u asirskim tekstovima kao mâtu arbâi (arapska zemlja), točna lokacija ovog područja nije poznata, kasnije se javljaju termini Arabi, Arubu, Urbi. U srodnom hebrejskom jeziku riječ aravah i arav označava pustinju pa se može reći da su Arapi pustinjski narod. Poluotok Arabija prekrivena je nepreglednim pustinjama i pradomovina je ovog naroda koji se proširio preko cijele sjeverne Afrike.

Jezik

Zelena boja prikazuje zemlje u kojima je arapski jezik jedini službeni jezik, dok plava boja prikazuje zemlje u kojima je arapski jezik jedan od dva ili više službenih jezika

Arapski jezik pripada semitskoj grani semitsko-hamitske porodice, a pismo je arapsko.

Običaji i religija

Najveći je dio Arapa islamske vjere (muslimani-suniti koji pored Kurana slijede i praksu i upute proroka Muhammeda (sunet), no neki su i šijiti). Kuran je zakon nekih država kojima su njime regulirani svi aspekti života iako je broj država u kojima je propisano šerijatsko pravo malen. Muškarac je glava obitelji, a žena je u podređenom položaju. Poligamija je dozvoljena, a Arapin, ovisno o svojim mogućnostima, može imati do šest žena. Dana riječ smatra se vrednijom je od bilo kakvog ugovora i ona se mora poštovati.

Obitelj iz Ramale.

Muslimanski Arapi, kao ni Židovi, svinjetine ne jedu, ovčetina je zato česta. U Libiji je poznato nacionalno jelo kus-kus, priprema se s ovčetinom i ribom i raznim povrćem. Umjesto masti Arapi koriste maslinovo ulje, a kolači se često prave od meda.

Ipak, postoje i Arapi koji nisu muslimani, nego pripadaju drugim religijama, osobito na području Bliskog istoka, što u mnogočemu određuje i njihov način života i običaje. Među arapskim kršćanima uloga žene u obitelji sasvim je drugačija. Osima toga, u bliskoistočnim će se krajevima naći arapskih obitelji koje proizvode alkoholna pića, što je u isključivo muslimanskim zemljama nezamislivo. Među poznatijim je pićima arak (عرق), svojevrsni liker od anisa, sličan grčkom piću ouzo i turskom piću raki. Osim toga, u nekim krajevima kršćanski Arapi uzgajaju svinje i jedu svinjsko meso, dok ga u drugim krajevima ni kršćani ne jedu.

Kulturni identitet Arapa nije samo islam. Mnogi Arapi u Palestini samo se izjašnjavaju muslimanima iako ne žive po Kuranu. Alkohol, značajan simbol zapadnjačke kulture prisutan je i kod nekih Arapa koji ga proizvode za svoje vlastite potrebe o čemu postoje i pisani dokazi iz razdoblja prije islama. Postoje dokazi o proizvodnji araka (koji je i danas vrlo raširen), kao i o proizvodnji vina (koje se danas proizvodi u mnogo manjoj mjeri). Jedini alkohol koji je simbol zapada, a koji se, proizvodi na Zapadnoj obali jest pivo. Sve drugo pripada arapskoj kulturi. Tako se u vodenu lulu (nargilu) odavno dodavao arak u vodu, što je pojačavalo opojno djelovanje. Naravno, s time su nastavili samo Arapi kršćani (muslimani to obično neće činiti javno). Premda su postotkom u Palestini malobrojni, utjecaj je kršćanskih Arapa na ostatak arapskoga društva mnogo veći, djelomično i zato što su obrazovaniji i imaju više novca. Usto, kršćanski su Arapi i tradicionalni i nekoć pretežni stanovnici gradova (u Palestini do 1948., ponegdje i do današnjeg dana). Slično je i u Siriji i Iraku (u tim dvjema zemljama upravo su kršćanski Arapi izmislili stranke BAAS i BATH, kao stranke ljevičarskog usmjerenja, kako bi se zaštitili u većinski muslimanskom okruženju). Arapski kršćani u mnogočemu diktiraju i kulturno usmjerenje čitavog arapskog društva. Tako u krajevima gdje ima više kršćana (Libanon, gradovi Zapadne obale, Sirija, Jordan) i muslimanski Arapi prihvaćaju mnoge njihove običaje ili se odriču nekih svojih (npr. u tim zemljama manje muslimanki pokriva glavu). U Siriji manjinski, ali izuzetno utjecajan, dio Arapa pripada religiji alavita. Islam nije jedino kulturološko određenje Arapa, a pogotovo ne na Bliskom istoku. Glavno kulturološko određenja Arapa na Bliskom istoku upravo je religijska raznolikost.

Arapski svijet

Arapski svijet odnosi se na arapske zemlje koje se nalaze na području sjeverne Afrike, od Atlantskog oceana na zapadu, zatim duž obale Sredozemnog mora, sve do Crvenog mora te na području Arapskog poluotoka, to jest država Bliskog istoka.

Arapske države
Zastava	Zemlja	Broj govornika arapskog jezika	Ukupno stanovništvo	% arapskih govornika	Bilješke
	Egipat	72.676.000	79.785.392	91,09 %	^[1]^[2]
	Alžir	26.872.704	35.423.000	75,86 %
	Maroko	22.864.006	32.381.000	70,61 %
	Saudijska Arabija	22.666.005	26.246.000	86,36 %
	Irak	21.543.202	31.467.000	68,46 %
	Jemen	22.619.204	24.256.000	93,25 %
	Somalija	82.100	9.291.000	0,9 %
	Sirija	19.840.102	22.505.000	88,16 %
	Sudan	26.757.247	41.981.000	63,74 %
	Tunis	10.070.004	10.374.000	97,07 %
	Libija	5.853.001	6.546.000	89,41 %
	Jordan	6.297.002	6.472.000	97,30 %
	Palestina	4.004.902	4.409.000	90,83 %
	Libanon	4.018.303	4.255.000	94,44 %
	Kuvajt	2.238.804	3.030.000	73,89 %
	UAE	2.231.704	4.707.000	47,41 %
	Oman	1.672.702	2.905.000	57,58 %
	Mauritanija	2.881.900	3.343.000	86,21 %
	Katar	958.004	1.508.000	63,53 %
	Bahrein	525.801	803.000	65,48 %
–	Ukupno	285.333.507	356.376.000	80 %

Arapska dijaspora

Arapsku dijasporu čine Arapi diljem zemaljske kugle, to jest na kontinentima koji su izvan arapskog svijeta te se njihov broj procjenjuje na 30 do 50 milijuna ljudi. Više od polovice ih se nalazi u Latinskoj Americi. Velik broj Arapa se također nalazi i u zapadnoj Europi, zapadnoj Aziji i sjevernoj Americi.

Arapska dijaspora
Zastava	Zemlja	Broj govornika arapskog jezika	Ukupno stanovništvo	% arapskih govornika	Bilješke
	Brazil	164.615	191.241.714	0,5 %	^[3]
	Kanada	470.000	34.190.000	1,40 %	^[4]
	Francuska	2.000.000	65.073.482	3,22 %	^{[nedostaje izvor]}
	SAD	3.500.000	311.965.000	1,14 %	^[5]
	Nizozemska	525.880	17.196.000	3 %	^{[nedostaje izvor]}
	Argentina	260.000	40.482.000	0,65 %	^[6]
	Italija	1.950.210	60.234.000	3,1 %
	Australija	1.000.000	21.885.016	2,29 %	^{[nedostaje izvor]}
	Ujedinjeno Kraljevstvo	500.000	61.113.205	0,82 %	^{[nedostaje izvor]}
	Izrael	1.500.000	7.653.600	18,9 %	^[7]
	Turska	990.500	74.816.000	1,60 %	^{[nedostaje izvor]}
	Meksiko	1.100.000	111.211.789	1,1 %	^{[nedostaje izvor]}
	Čile	700.000	16.928.873	4,2 %	^[8]
	Hong Kong	405.000	2.828.570	0,9 %	^{[nedostaje izvor]}
	Južnoafrička Republika	420.500	26.814.843	1,2 %	^{[nedostaje izvor]}
	Njemačka	390.000	82.060.000	0,49 %	^{[nedostaje izvor]}
	Ekvador	200.000	13.625.000	1,47 %	^{[nedostaje izvor]}
	Rusija	200.000	142.008.838	0,14 %	^{[nedostaje izvor]}
–	Ukupno	~12.025.880	–	–

Arapi u Europi

Podrobniji članak o temi: Arapi i Hrvati

Neke njihove zasluge

Podrobniji članak o temi: Arapska guma

Arapima u Europi zahvaljujemo na znanju o umjetnom navodnjavanju tla, koje se zbog bezobzirnog krčenja šuma počelo isušivati. Ovo se znanje proširilo na sjever iz Španjolske, preko Alpa sve do Islanda. Španjolska riječ noria, označava stupanj navodnjavanja, i nastala je od arapskog nd'ura. Pamuk, koji danas vodi glavnu riječ u tekstilnoj industriji, također su u Europu donijeli Arapi iz njihova jezika potekao je francuski izraz coton i engleski cotton.

Arapske zajednice

Arapska plemena

Podrobniji članak o temi: Dodatak: Popis arapskih plemena

Izvori

↑ Lewis, M. Paul (ed.), 2009. Ethnologue: Languages of the World, Sixteenth edition. Dallas, Tex.: SIL International. Online version: http://www.ethnologue.com/.
↑ Central Agency for Population Mobilisation and Statistics — Population Clock (July 2008). Msrintranet.capmas.gov.eg. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. rujna 2010. Pristupljeno 25. kolovoza 2010.
↑ Fora de foco: diversidade e identidades étnicas no Brasil (PDF)
↑ Statistics Canada: Population by selected ethnic origins, by province and territory (2006 Census). Inačica izvorne stranice arhivirana 15. siječnja 2011. Pristupljeno 21. veljače 2011.
↑ Homepage of Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. svibnja 2010. (Wayback Machine) Arab American Institute (AAI)
↑ Inmigracion sirio-libanesa en Argentina. Fearab.org.ar. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. siječnja 2007. Pristupljeno 13. travnja 2010.
↑ Table B/1.- Population, by Population Group. Israel Central Bureau of Statistics. Listopad 2010. Pristupljeno 21. studenoga 2010.
↑ (šp.) En Chile viven unas 700.000 personas de origen árabe y de ellas 500.000 son descendientes de emigrantes palestinos que llegaron a comienzos del siglo pasado y que constituyen la comunidad de ese origen más grande fuera del mundo árabe. Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. lipnja 2010. (Wayback Machine)

Vanjske poveznice

The Countries & People of Arabia

[1] Lewis, M. Paul (ed.), 2009. Ethnologue: Languages of the World, Sixteenth edition. Dallas, Tex.: SIL International. Online version: http://www.ethnologue.com/.

[popclock-2] Central Agency for Population Mobilisation and Statistics — Population Clock (July 2008). Msrintranet.capmas.gov.eg. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. rujna 2010. Pristupljeno 25. kolovoza 2010.

[3] Fora de foco: diversidade e identidades étnicas no Brasil (PDF)

[4] Statistics Canada: Population by selected ethnic origins, by province and territory (2006 Census). Inačica izvorne stranice arhivirana 15. siječnja 2011. Pristupljeno 21. veljače 2011.

[5] Homepage of Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. svibnja 2010. (Wayback Machine) Arab American Institute (AAI)

[6] Inmigracion sirio-libanesa en Argentina. Fearab.org.ar. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. siječnja 2007. Pristupljeno 13. travnja 2010.

[7] Table B/1.- Population, by Population Group. Israel Central Bureau of Statistics. Listopad 2010. Pristupljeno 21. studenoga 2010.

[8] (šp.) En Chile viven unas 700.000 personas de origen árabe y de ellas 500.000 son descendientes de emigrantes palestinos que llegaron a comienzos del siglo pasado y que constituyen la comunidad de ese origen más grande fuera del mundo árabe. Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. lipnja 2010. (Wayback Machine)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]