Arthur Holly Compton
Arthur Holly Compton (Wooster, Ohio, 10. rujna 1892. – Berkely, Kalifornija, 15. ožujka 1962.), američki fizičar. Od 1923. profesor u Chicagu, od 1945 do 1953. rektor Washingtonova sveučilišta u St. Louisu. Otkrio porast valne duljine rendgenskih zraka do kojega dolazi njihovim raspršivanjem na atomima elemenata male atomske mase. Godine 1923., istodobno s Peterom Debyeom, ali neovisno, objasnio tu pojavu (Comptonov učinak) srazovima fotona i elektrona, pri čemu se dio energije fotona prenosi na elektron. Otkriće Comptonovog učinka je potvrdilo da elektromagnetsko zračenje ima i valne i čestične osobine (valno-čestični dualizam), što je jedno od osnovnih načela kvantne mehanike. Compton je istraživao i specifičnu toplinu čvrstih tijela: sudjelovao je i u radovima na izgradnji prve atomske bombe (projekt Manhattan). S C. Wilsonom dobio 1927. Nobelovu nagradu za fiziku.[1]
Arthur Holly Compton | |
Rođenje | 10. rujna 1892. Wooster, Ohio, SAD |
---|---|
Smrt | 15. ožujka 1962. Berkely, Kalifornija, SAD |
Državljanstvo | Amerikanac |
Polje | Fizika |
Institucija | Sveučilište u Chicagu Washingtonovo sveučilište u St. Louisu |
Alma mater | Sveučilište Princeton Koledž Wooster |
Akademski mentor | Owen Willans Richardson H. L. Cooke |
Istaknuti studenti | Winston H. Bostick Robert S. Shankland |
Poznat po | Comptonov učinak Comptonova valna duljina Comptonovo raspršivanje |
Istaknute nagrade | Nobelova nagrada za fiziku 1927. |
Portal o životopisima |
Compton je rođen u mjestu Wooster, Ohio, a obrazovao se na Koledžu Wooster i Sveučilištu Princeton. Godine 1923. postaje profesor fizike na Sveučilištu u Chicagu. Tijekom rada na tom radnom mjestu, upravljao je labaratorijem u kojem je izvršena prva nuklearna lančana reakcija.
Comptonov učinak
urediComptonov učinak ili Comptonov efekt je porast valne duljine elektromagnetskog zračenja raspršenoga na slobodnim elektronima. Promjena:
gdje je:
- - početna valna duljina elektromagnetskog zračenja,
- - valna duljina elektromagnetskog zračenja nakon raspršenja,
- - Planckova konstanta,
- - masa elektrona (9,10938215(45)×10−31 kg),
- - brzina svjetlosti, i
- - kut između upadnog i raspršenoga zračenja.
Izvorno je taj porast valne duljine otkriven pri raspršenju rendgenskoga zračenja na atomima elemenata male atomske mase, kod kojih je energija vezanja elektrona zanemariva u odnosu na energije kvanta zračenja.[2]
Izvori
uredi- ↑ Compton, Arthur Holly. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2015.
- ↑ Comptonov efekt. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2015.