Bahami
Bahami su otočna država u Atlantskom oceanu. Obuhvaća otočje od 700 otoka istočno od Floride i sjeverno od Kube. Bahami su i danas dio Commonwealtha, iako su 1973. proglasili neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva.
Zajednica Bahamâ Commonwealth of the Bahamas | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo Forward upward onward together (engleski, "zajedno naprijed, više i dalje") | |||||
Himna March On, Bahamaland | |||||
Položaj Bahama | |||||
Glavni grad | Nassau | ||||
Službeni jezik | engleski | ||||
Državni vrh | |||||
- Kralj | Karlo III., Generalni guverner Sir Cornelius A. Smith | ||||
- Predsjednik Vlade | Philip Davis | ||||
Neovisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 10. srpnja 1973. | ||||
Površina | 155. po veličini | ||||
- ukupno | 13.940 km2 | ||||
- % vode | 28 % | ||||
Stanovništvo | 168. po veličini | ||||
- ukupno (2004.) | 303.611 | ||||
- gustoća | 22/km2 | ||||
Valuta | bahamski dolar (100 centa) | ||||
Pozivni broj | 1 | ||||
Vremenska zona | UTC -5 | ||||
Internetski nastavak | .bs |
Povijest
urediPrvo tlo Novoga svijeta na koje je Kristofor Kolumbo stupio bio je otok San Salvador (ili Watling's Island) u jugoistočnim Bahamima. Na otoku je našao indijansko pleme Taino, s kojima je razmjenio darove. Na Bahamima je živjelo oko 40.000 Indijanaca u vrijeme kada je Kolumbo došao. Kasnije su svi porobljeni, tako da je njihovo bogato društvo brzo nestalo. Prvi engleski doseljenici su naselili otok 1650. godine, a dolaskom guvernera Woodesa Rogersa 1718. godine službeno su postali dio Britanskog carstva. Godine 1964. Bahami su dobili samostalnu vlast, da bi 1973. postali samostalna država. Od samostalnosti u državi je naglo razvijen turizam i bankarstvo, tako da država danas ima treći po veličini BDP per capita u zapadnoj hemisferi.
Politika
urediNa čelu države je kralj Karlo III., njega na Bahamima predstavlja generalni guverner koji se izabire po preporuci vlade. U skladu s britanskom tradicijom, Bahamima vlada dvodomski parlament Senat (sa 16 zastupnika) i Kuća zastupnika (40 zastupnika). Državu vodi vlada na čelu s premijerom. Izbori se održavaju svakih pet godina. Bahami su član Commonwealtha.
Zemljopis
urediArhipelag od 700 otoka i otočića pokriva površinu od 100.000 četvornih milja Atlantskog oceana. Andros je najveći otok na Bahamima i nalazi se na zapadu. Na otoku New Providence koji se nalazi istočno od Androsa se nalazi glavni grad Nassau u kojemu živi dvije trećine stanovništva. Drugi važniji otoci su Grand Bahama na sjeveru (na kojemu se nalazi drugi najveći grad u zemlji Freeport) i Inagua na jugu.
Okruzi
urediSustav lokalne samouprave na Bahamima se sastoji od okruga. Taj sustav vrijedi u cijeloj zemlji, jedina je iznimka okrug New Providence čijim se poslovima vlada bavi izravno. Trenutačno je na snazi sustav iz 1996. kada su definirana 23 okruga — daljnih 8 dodano je 1999. godine.
Promet
urediZnačajnije morske luke za međunarodni promet su Freeport i Nassau. Međunarodna zračna luka nalazi se na otoku New Providence, na istoku glavnoga grada.
Gospodarstvo
urediBahami imaju stabilno i rastuće gospodarstvo ovisno o turizmu i bankarstvu. Turizam čini više od 60% BDP-a i zapošljava skoro polovicu radnog kontigenta. Rast turizma odražava se na boom u izgradnji novih hotela i prihvatilišta za turiste.
Stanovništvo
urediNegroidi čine oko (85%) stanovništva, a bijelci 12%. Službeni jezik je engleski. Bahamci su vrlo religiozan narod, zemlja ima najveći broj crkava po osobi na svijetu. Kršćanstvo je glavna religija. Najdominantnija je Baptistička crkva čiji vjernici čine oko 1/3 stanovništva. Druge veće Crkve su Anglikanska i Katolička.
Određeni broj ljudi, posebno na južnim i istočnim otocima prakticiraju obeah, religiju sličnu vuduu. Vudu se također prakticira, ali gotovo isključivo u haićanskoj zajednici.
Prastanovnici su bili Lucayo Indijanci.
Kultura
urediKultura Bahama spoj je afričke, europske i drugih kultura. Vjerojatno najpoznatiji glazbeni oblik s Bahama je junkanoo.