Bapska

Bapska je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Iloka, Vukovarsko-srijemska županija.

Bapska
Bapska na karti Hrvatska
Bapska
Bapska
Bapska na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Vukovarsko-srijemska županija
Općina/Grad Ilok
Zemljopisne koordinate 45°11′49″N 19°15′43″E / 45.197°N 19.262°E / 45.197; 19.262
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 1313
 - Broj domaćinstava 407
Broj stanovnika
Bapska (Ilok, Vukovarsko-srijemska) [uredi]
2001.
2011. 928
2021. 658
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Pošta 32235 Bapska
Pozivni broj +385 032
Autooznaka VU

PovijestUredi

Bapska je naselje bogato poviješću. Najstarije poznato naseljavanje Bapske datira iz razdoblja kasnog neolitika, na položaju udaljenom oko jednog kilometra prema jugu od središta današnjeg sela, poznatom pod imenom Gradac (Čarat). Gradac je prapovijesni tel (višeslojno naselje), drugi po dubini slojeva u Hrvatskoj koji iznose oko 5 metara antropogenih slojeva (najdublji tel je Sarvaš kod Osijeka s preko 8 metara). Najstariji do sada potvrđeni poznati datum smješta život u naselju u oko 4.700. godinu prije Krista. Iako je ovo najstariji do sada potvrđeni datum dobiven radiokarbonskom analizom, za očekivati je da će vrijeme osnutka toga naselja biti znatno bliže početku 6. tisućljeća prije Krista (5.000. god.), što Bapsku stavlja u jedno od najstarijih kontinuirano naseljenih mjesta u Hrvatskoj.

Povijest istraživanja neolitičkog naselja GradacUredi

Neolitičko naselje poznato je još iz 1870-ih godina kada je seoski učitelj Mato Epner sa svojim učenicima obilazio naselje, skupljao materijal i slao ga u tadašnji Narodni muzej u Zagrebu (danas Arheološki muzej u Zagrebu). Prva istraživanja poduzeo je dr. Josip Hoffiller na istočnoj padini naselja 1911. godine, no ona su bila manjeg volumena i koliko je poznato, nisu dosegla najstarije slojeve. Nakon njega lokalitet istražuje prof. Robert Rudolf Schmidt, poznati njemački arheolog (Sveučilište u Tuebingenu), koji je u Bapsku stigao nakon svojih glasovitih iskopavanja na Vučedolu (otkrivač Vučedolske golubice), te unatoč vlastitim očekivanjima, na lokalitetu u više navrata, radio do osvita Drugog svjetskog rata. Ta su istraživanja posebno važna jer je materijal (nalazi) iz Bapske objavljen u njegovoj monografiji Die Burg Vučedol (Zagreb, 1945.) i time je Bapsku upoznala šira europska arheološka znanost. Kao student arheologije na lokalitetu radi i prof. Vladimir Milojčić koji će kasnije kao jedan od najugledniih tadašnjih europskih arheologa, u svojoj knjizi "Chronologie der jüngeren Steinzeit Mittel- und Südosteuropas postaviti Bapsku kao izniman lokalitet za kronologiju neolitika istočnog dijela kontinentalne Hrvatske. Sljedeća istraživanja obavio je profesor na zagrebačkom sveučilištu, arheolog prof. Stojan Dimitrijević ljeti 1964. godine. Međutim, lokalitet je smješten blizu lovišta i ljetnikovca predsjednika tadašnje Jugoslavije Josipa Broza Tita i radovi u njegovoj blizini predstavljali su "prijetnju nacionalnoj sigurnosti" stoga istraživanja nisu nastavljena, što je kao činjenica otkriveno tek nedavno zahvaljujući podacima koji su prikupljeni u razgovorima s današnjim stanovnicima Bapske. Ipak, Dimitrijević je iskopao dovoljno elemenata da temeljem redosjeda slojeva u naselju kreira kronološku sekvencu koja se još uvijek koristi kao osnovna vremenska lenta kasnog neolitika istočne Hrvatske. Nakon tih iskopavanja, arheološki alat u Bapskoj "miruje" sve do 2007. godine kada Odsjek za arheologiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu započinje s istraživanjima koja traju i danas.

StanovništvoUredi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 1313 stanovnika[1] te 407 obiteljskih kućanstava.[2]


Naselje Bapska: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1090
1275
1256
1447
1504
1642
1784
1752
1769
1784
1948
1944
1699
1624
1313
928
658
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Od 1857. do 1961. sadrži podatke za bivše naselje Novak koje je tih godina bilo odvojeno iskazano. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


ŠportUredi

IzvoriUredi

4. M. Burić: Gradac u Bapskoj - slika života istočne Hrvatske prije 7000 godina, Zagreb 2011.

Nedovršeni članak Bapska koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.