Benkovački sajam
Benkovački sajam je jednodnevni mjesečni gospodarsko-trgovački sajam koji se održava svakoga desetoga dana u mjesecu u sjevernome dijelu Benkovca, u trgovačkoj zoni Kukalj.[1] Premda je najpoznatniji po ponudi stočnih i poljoprivrednih proizvoda, sajam ima i trgovačku i ugostiteljsku ponudu.[1] Najpoznatiji je poljoprivredni sajam u Dalmaciji.[1] Radi vremena održavanja poznat je i kao „Sveti Deseti”.[2]
Prvi poznati spomen sajma potječe iz 1885. i odnosi se na stočni sajam koji se održavao tri puta godišnje, a od 1900. tjedno.[3] Usmjerenost stanovništva na ratarstvo i stočarstvo stvorila je uvjete za razvoj sajamske trgovine, koji je ubrzan uspostavom poštanske veze između Benkovca i Zadra[4], kao i redovita parobrodska linija Rijeka–Senj–Obrovac Senjskoga parobrodskog društva od 1885, kojom su se izvozili poljoprivredni proizvodi.[1] Seljaci su viškove vina prodavali u Liku, žita u Zadar i Knin, a stočnih proizvoda u Zadar i Trst.[3]
Početkom 20. st. sajam se održavao u prostoru ispred Kaštela Benković.[5] Prostor održavanja sajma mijenjao se tijekom prošlosti.[1]
Uz gospodarsku i turističku, sajam ima i društvenu i kulturnu ulogu za izlagače i posjetitelje.[6] Osim trgovanja, ljudi su se u prošlosti okupljali i oko tradicijske glazbe i plesa, redovito ojkavice (orzenja), guslanja i Bukovačkoga kola, za mlade i kao mjesta upoznavanja i udvaranja.[7] Mjesni KUD-ovi redovito nastupaju na sajmovima.[1] Sajam je i motiv u književnosti vezanoj uz benkovački kraj (pr. Vladan Desnica, Magazin sjeverne Dalmacije).[1]
Izvori uredi
- ↑ a b c d e f g Uskok, Petra. 2023. Kulturni i ekonomski značaj Benkovačkog sajma (disertacija). Sveučilište u Zadru. Zadar.
- ↑ Periša, Ante Branko. Listopad 2023. "Sveti Deseti". Marija. Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja. Split. LXI (667): 3. ISSN 1331-1476
- ↑ a b Peričić, Šime: Prilog poznavanju gospodarstva benkovačkog kraja u XIX. stoljeću, u: Benkovački kraj kroz vjekove -Zbornik 1, Benkovac, 1987., str. 207-215.
- ↑ Kos, L.: Bukovica i Ravni Kotari, u: Benkovački kraj kroz vjekove -Zbornik 1, Benkovac, 1987., str., 65-82.
- ↑ Ćurković, Marin: Pregled povijesti razvoja grada Benkovca, u: Kula Jankovića Spomenik kulture – pokretač održivog razvoja Ravnih kotara, Plejada: Zagreb, 2014., str. 64-68
- ↑ Zurak, Marija. 2021. Novo graditeljstvo u kontekstu tradicijskog graditeljstva na području Grada Benkovca (disertacija). Sveučilište u Zadru. Zadar.
- ↑ Brkić, Ivo: Plesni folkolor Ravnih kotara i Bukovice, u: Benkovački kraj kroz vjekove -Zbornik 1, Benkovac, 1987., str. 261-284