Bitka kraj Jurjevih Stijena 1663.

Vrijeme	16. listopada 1663.
Mjesto	Jurjeve Stijene; kod Otočca,; Kraljevina Hrvatska; (danas Hrvatska)
Ishod	Habsburško-hrvatska pobjeda

Bitka kraj Jurjevih stijena
	sukob: Hrvatsko-osmanski ratovi
Vrijeme	16. listopada 1663.
Mjesto	Jurjeve Stijene; kod Otočca,; Kraljevina Hrvatska; (danas Hrvatska)
Ishod	Habsburško-hrvatska pobjeda
Sukobljene strane
Habsburška Monarhija; Kraljevina Hrvatska	Osmansko Carstvo
Zapovjednici
Petar Zrinski	Ali-paša Čengić; (ratni zarobljenik)
Jačina
2000 – 2500	8000 – 10.000
Gubitci
10 ubijenih	• 1500 – 2000 ubijenih; • stotine zarobljenih

Bitka kod Jurjevih Stijena (16. listopada 1663.) je bitka koju su vodili Kraljevina Hrvatska i Habsburška Monarhija protiv Osmanskog Carstva, a vođena je kod Jurjevih Stijena (nedaleko Otočca). Hrvatsku vojsku predvodio je grof Petar Zrinski, a osmansku vojsku, koja je bila četiri put brojnija, zapovjednik Ali-paša Čengić, sandžak-beg Bosanskog pašaluka.

Političko-vojna pozadina

Nakon početnih uspjeha protiv Osmanskog Carstva, Petar Zrinski je 1658. godine imenovan kapetanom Senja, Ogulina i cijelog Primorja. Tijekom ratova u Transilvaniji, osmanski zapovjednik Ali-paša Čengić planirao je osvojiti grad Otočac, a zatim izvršiti invaziju na Kranjsku. Vrhovni zapovjednik Vojne krajine Herbart VIII Auersperg tom se prilikom povukao u Ljubljanu.^[2]

Ishod bitke

Hrvatske su snage izvojevale veliku pobjedu.^[3] Osmanskoga zapovjednika Ali-pašu Čengića zarobio je Petar Zrinski, a u bitci je poginula jedna petina Ali-pašine vojske.^[1] Premda je Europa brujala o veličanstvenoj pobjedi, osobni interesi vrhovnog zapovjednika Vojne krajine generala Ivana Herberta Auersperga poništili su učinke pobjede: Zrinskog je tužio zbog neposluha, zbog čega je bio prisiljen predati ratni plijen i zatočenike.^[4]

Značaj bitke

Pobjedom kod Jurjevih stijena zauvijek je spriječen prodor Osmanlija u Gacku. Poražena je cjelokupna vojska Bosanskog pašaluka, a Turci iz Bosne više nikad nisu napali teritorij Hrvatske.

Pobjeda kraj Jurjevih stijena je prva velika pobjeda isključivo hrvatske vojske poslije velikog poraza na Krbavskom polju 1493. godine. Slavljena je i u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Vidi još

Izvori

↑ ^a ^b ^c ^d Tomislav Šerbeđija, Uzroci, tijek i posljedice Zrinsko-frankopanske urote: diplomski rad, mentor: izv. prof. dr. sc. Darko Vitek, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Odsjek za povijest, Zagreb, 2019., str. 19., pristupljeno 22. rujna 2020.
↑ Zrinski, Petar IV. | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 3. rujna 2023.
↑ Petar IV. Zrinski, Hrvatska enciklopedija, LZMK
↑ Hrvoje Gračanin: Petar Zrinski s 2000 krajišnika potukao 8000 Turaka i - kažnjen, Večernji list, 4. srpnja 2010.

[Tomislav_Šerbeđija-1] Tomislav Šerbeđija, Uzroci, tijek i posljedice Zrinsko-frankopanske urote: diplomski rad, mentor: izv. prof. dr. sc. Darko Vitek, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Odsjek za povijest, Zagreb, 2019., str. 19., pristupljeno 22. rujna 2020.

[2] Zrinski, Petar IV. | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 3. rujna 2023.

[HE-3] Petar IV. Zrinski, Hrvatska enciklopedija, LZMK

[Gračanin-4] Hrvoje Gračanin: Petar Zrinski s 2000 krajišnika potukao 8000 Turaka i - kažnjen, Večernji list, 4. srpnja 2010.

[1]

[2]

[3]

[4]