Bitka kraj Jurjevih Stijena 1663.
Bitka kod Jurjevih Stijena je bitka između hrvatskih snaga protiv osmanskog osvajača koja se dogodila 1663. godine kraj Jurjevih stijena nedaleko Otočca. Hrvatsku vojsku predvodio je grof Petar Zrinski, a četiri puta brojniju tursku vojsku hercegovački sandžakbeg Ali-paša Čengić. Bitka je završila hrvatskom pobjedom.
| Bitka kod Jurjevih Stijena | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| sukob: Hrvatsko-osmanski ratovi | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
 Osmansko Carstvo
|
 Hrvatsko Kraljevstvo
| ||||||
| Zapovjednici | |||||||
| Ali-paša Čengić[1] |
 Petar IV. Zrinski
| ||||||
| Postrojbe | |||||||
| 10.000[1] | 2.500[1] | ||||||
| Gubitci | |||||||
| oko 2.000 | nepoznato | ||||||
Političko-vojna pozadinaUredi
Petar Zrinski je 1658. godine došao na položaj ogulinskog i senjskoga kapetana te kapetana cijeloga Primorja.[2]
Ova se je bitka odvila u vrijeme Erdeljskoga rata.[2] Planovi osmanskoga zapovjednika Ali-paše Čengića bili su osvajanje Otočca, a potom prodor u Kranjsku.[1] Pred Ali-pašinom vojskom prije bitke povukao se u Ljubljanu general Herbert Auersperg.
Ishod bitkeUredi
Hrvatske su snage izvojevale veliku pobjedu.[2] Osmanskoga zapovjednika Ali-pašu Čengića zarobio je Petar Zrinski, a u bitki je poginula jedna petina Ali-pašine vojske.[1] Premda je Europa brujala o veličanstvenoj pobjedi, uskogrudnost, zavist i sitni sebeljubni interesi vrhovnog zapovjednika Vojne krajine generala Ivana Herberta Auersperga poništili su učinke pobjede: Zrinskog je tužio zbog neposluha, pa je Zrinski bio prisiljen predati ratni plijen i zatočenike.[3]
Značaj bitkeUredi
Pobjedom kod Jurjevih stijena zauvijek je spriječen prodor Osmanlija u Gacku. Poražena je cijelokupna vojska Bosanskog pašaluka,a Turci iz Bosne više nikad nisu napali teritorij Hrvatske.
Pobjeda kraj Jurjevih stijena je prva velika pobjeda isključivo hrvatske vojske poslije velikog poraza na Krbavskom polju 1493. godine. Slavljena je i u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Vidi jošUredi
IzvoriUredi
- ↑ a b c d e Tomislav Šerbeđija, Uzroci, tijek i posljedice Zrinsko-frankopanske urote: diplomski rad, mentor: izv. prof. dr. sc. Darko Vitek, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Odsjek za povijest, Zagreb, 2019., str. 19., pristupljeno 22. rujna 2020.
- ↑ a b c Petar IV. Zrinski, Hrvatska enciklopedija, LZMK
- ↑ Hrvoje Gračanin: Petar Zrinski s 2000 krajišnika potukao 8000 Turaka i - kažnjen, Večernji list, 4. srpnja 2010.