Hrvatsko primorje

Hrvatsko primorje je povijesni naziv za područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra. Naziv je nastao kao odgovor na termine Ugarsko primorje i Austrijsko primorje kada je spomenuto područje postalo jedini izlaz na more tadašnje Kraljevine Hrvatske i Slavonije u zajednici s Ugarskom unutar Austrije, odn. Austro-Ugarske Monarhije. Danas taj prostor odgovara najvećim dijelom pojmu Kvarnersko primorje, a manjim dijelom Ličko primorje (Karlobag)

karta područja
Kvarnerski zaljev
Karlobag

Ovo područje obuhvaćalo je gradove Bakar, Kraljevicu, Crikvenicu, Bribir, Novi Vinodolski i Senj.

Najvažniji grad je Senj, nekada najveći grad u Hrvatskom Primorju koji gubi pomorski primat u 19. stoljeću u korist Rijeke.

Između dva svjetska rata, u sastavu hrvatskog primorja se nalazi i Sušak, koji se u to vrijeme razvijao u najznačajniji grad u tom dijelu Kraljevine SHS.

Nakon Drugoga svjetskog rata, Sušak i Rijeka ponovno postaju jedan grad - Rijeka, da bi kasnije u sastav općine Rijeka ušao i Bakar.

Godine 1992. dolazi do osnivanja novih općina i gradova kojima Kostrena (istočni dio općine Rijeka) i Bakar postaju samostalne općine te se danas, kao dijelovi Kvarnera (Kvarnerskog primorja) zemljopisno ponovno smatraju dijelom hrvatskog primorja u cjelini.

PovezniceUredi