Kraljevica

Kraljevica je grad u zapadnoj Hrvatskoj.

Kraljevica
Kraljevica (grb).gif
Kraljevica
Kraljevica
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava primorsko goranske zupanije.gif Primorsko-goranska
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 6.273 stan.
Broj stanovnika
Kraljevica, Primorsko-goranska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Ukupno
[uredi]
4579 4618 4066
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.


Gradonačelnik Dalibor Čandrlić (HDZ)
Poštanski broj 51262
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka RI
Službena stranica www.kraljevica.hr
Zemljovid
Kraljevica na karti Hrvatska
Kraljevica
Kraljevica
Kraljevica na zemljovidu Hrvatske
Kraljevica na karti Primorsko-goranska županija
Kraljevica
Kraljevica
Kraljevica na zemljovidu Primorsko-goranske županije

Gradska naseljaUredi

Grad Kraljevica se sastoji od 6 naselja: Bakarac, Kraljevica, Križišće, Mali Dol, Šmrika i Veli Dol.

ZemljopisUredi

Kraljevica se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji, dvadesetak kilometara južno od Rijeke na ulazu u Bakarski zaljev, na raskrižju puteva RijekaSplit i ZagrebKrk tako da putnici iz unutrašnjosti imaju prvi kontakt s morem upravo na području Grada. U Kraljevicu se dolazi za par sati vožnje iz srednjoeuropskih centara, primjerice: Münchena koji je udaljen 506 km, Beč 511 km, Budimpešta 496 km, Graz 318 km, Venecija 256 km, Ljubljana 146 km i Zagreb 151 km. Naselja Kraljevica s poluotokom Oštro i Šmrika s uvalama Črišnjeva i Neriz nalaze se na blagom priobalnom pristranu, dok se Bakarac, Križišće te Veli i Mali Dol nalaze u zelenoj Vinodolskoj Dolini.

Geografske koordinate: 45°12'52" sjeverne zemljopisne širine 14°35'51" istočne zemljopisne dužine

StanovništvoUredi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Grad Kraljevica na površini od 17,53 km ima 4759 stanovnika.

Grad Kraljevica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3120
3184
2839
3012
3240
3318
3987
3303
2917
3521
3435
3840
4254
4513
4579
4618
4066
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Rijeka. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Kraljevica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1240
1198
1096
1104
1057
1179
1832
1480
1355
1998
1941
2376
2843
2987
2897
2857
2415
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem nenaseljenog dijela područja koji je pripojen naselju Šmrika te povećano pripajanjem nenaseljenog dijela područja iz naselja Šmrika. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


UpravaUredi

Grad Kraljevica je jedinica lokalne samouprave na području Primorsko – goranske županije, osnovana na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH od 30. siječnja 1997. godine.

PovijestUredi

Šire područje Kraljevice nastanjeno je još od pretpovijesnog doba, u vrijeme Ilira (pleme - Liburni). Prvi arheološki nalazi povezani su s vlašću Rimskog Carstva koje je na tom području gradilo potrebnu infrastrukturu, o čemu svjedoče nalazišta u Bakru, na Plasu i u Bakarcu, a pretpostavlja se (na temelju nalaza) da su iznad Bakarca i Turinova sela bile sagrađene rimske stražarnice.

U ranom srednjem vijeku, postojala je nekropola Veli dol (danas istog naziva, kraj Križišća).

U XV. st. razvija se današnje mjesto Kraljevica iz prirodne luke Hreljina (danas je Hreljin, upravno, dio Grada Bakra). Prvi pisani dokumenti spominju 1443. godine Portum Re (tal. Porto Re; lat. Portus regius), što u prijevodu znači Kraljevska Luka. Više je teorija zašto se spominje kralja. Jedna kaže da je to za to što su se carine na robu koja je prolazila kroz luku, plaćale ugarskom kralju, a ta je najvjerojatnije i točna. Mjesto se u tom razdoblju razvijalo oko jezgre poznate kao Almis.

Kraljevica je najprije bila pod vlašću obitelji Zrinski koja je u XV. st. u današnjem centru mjesta sagradila Stari Grad (kaštel) koji je povezan s dvorištem župne crkve Sv. Nikole, zaštitnika Kraljevice. Dolaskom krčkih knezova Frankopana u Kraljevicu (udajom Ane Katarine za Petra Zrinskog), Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan grade dvorac "Nova Kraljevica" čija je gradnja završena do 1653. godine.[1] "Nova Kraljevica" je sagrađena na zemlji obitelji Zrinski, a dvorac je poseban po tome što na središnjoj šterni (bunaru) nosi grb koji objedinjuje obiteljske grbove obitelji Frankopan i Zrinski.

 
Fortica i pogled na Riječki zaljev.

1729. godine odlukom Karla VI. u Kraljevici se osniva brodogradilište za austrijske brodove koji su trebali konkurirati Veneciji. To je, ujedno, i najstarije brodogradilište u Hrvatskom Primorju. Izgradnjom Karolinske ceste Kraljevica se razvija u trgovačko i lučko središte. Zahvaljujući spomenutoj cesti, na važnosti dobiva i luka Bakar, mjesto nadomak Kraljevici u Bakarskom zaljevu, kamo se doprema drvo te prosljeđuje u ostatak primorja, na otoke te čak i u Veneciju. Izgradnjom Jozefinske ceste, Bakar gubi na važnosti te se promet prebacuje u Senj.

Do kraja XIX. st. Kraljevica je poznata luka za promet drvom i solju. Tada primat polako preuzimaju Rijeka i Trst.

Slabljenjem luke, počinje se u Kraljevici razvijati turizam. Prvenstveno u uvali Oštro gdje je Nijemac Olschbauer osnovao prvo kupalište u Primorju. On je 1904. god osnovao i hotel Liburnija koji je kasnije pretvoren u sanatorij. Zbog ponovnog buđenja brodogradnje, Olschbauer odustaje od liječilišta. Brodogradilište djeluje i između dva rata, a nakon rata postaje "Titovo Brodogradilište" te se obnavlja od razaranja u 2.svj.ratu.

GospodarstvoUredi

 
Luka Kraljevica.

Kraljevica je poznata po jednom od najstarijih brodogadilišta na Mediteranu. Brodogradilište Kraljevica je osnovano 1729. g., a do 90-ih godina prošlog stoljeća nosilo je Titovo ime.

Danas je brodogradilište specijalizirano za izradu trajekata (Jadrolinija, Wight-Link), tankera (Sargeant-Marine, Interorient, Petrolmar), ratnih brodova za potrebe RH te specijalnih plovila i jahti.

Nakon 283 godine neprekidnoga rada, Brodogradilište Kraljevica prestaje postojati 4. lipnja 2012. godine. Vladinom odlukom o stečaju[2] radnici dobivaju otkaze i otpremnine, a prostor Brodogradilišta, vojni arsenal osnovan ukazom austrijskoga cara 1729., postaje dijelom povijesti.[3][4]

Poznate osobeUredi

Spomenici i znamenitostiUredi

Stari grad, dvorac Zrinski u centru uz crkvu te Novi grad rezidencijalni dvorac Zrinskih i Frankopana s grbom ujedinjenja dviju velikaških porodica na "šterni" u atriju dvorca.

ObrazovanjeUredi

  • Osnovna škola Kraljevica

KulturaUredi

  • Hrvatsko glazbeno društvo "Zvijezda Danica" djeluje kao mješoviti pjevački zbor s 40-etak članova. Društvo je osnovano 1894. godine i od tada neprekidno djeluje na području amaterskog kulturno-umjetničkog stvaralaštva.

ŠportUredi

Kraljevačka regata krstaša održava se od 1995.

IzvoriUredi

  1. Petar Puhmajer: Dvorac Nova Kraljevica: prilozi za povijest gradnje i uređenja Ars Adriatica, Vol. No. 8, 2018. (pristupljeno 12. studenoga 2011.)
  2. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. ožujka 2012. Pristupljeno 2. studenoga 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. http://www.hrt.hr/index.php?id=466&tx_ttnews%5Btt_news%5D=167927&tx_ttnews%5BbackPid%5D=465&cHash=e88e8195c8[neaktivna poveznica]
  4. http://www.rijekadanas.com/tragicni-kraj-kraljevice/

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kraljevica
  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.