1992.

< | 19. stoljeće | 20. stoljeće | 21. stoljeće | >
< | 1960-ih | 1970-ih | 1980-ih | 1990-ih | 2000-ih | 2010-ih | 2020-ih | >
<< | < | 1988. | 1989. | 1990. | 1991. | 1992. | 1993. | 1994. | 1995. | 1996. | > | >>

Sadržaj

1 Događaji
2 Rođenja
3 Smrti
4 Nobelova nagrada za 1992. godinu
5 Vanjske poveznice
6 Izvori

DogađajiUredi

6. siječnja - otvoreno političko pismo petorice intelektualaca iz BiH upućeno iz Sarajeva predsjedniku Hrvatske dr. Franji Tuđmanu s optužbom da je izgubio pravo zastupati interese hrvatskog naroda ^[1]
7. siječnja - Helikopter promatrača Europske zajednice u Hrvatskoj srušio je raketom zrak-zrak zrakoplov Jugoslavenske armije MiG-21 u mjestu Podrute kraj Novog Marofa.
9. siječnja - Proglašena Republika srpskog naroda Bosne i Hercegovine, kao odgovor na odluku BiH da krene putem neovisnosti. Za predsjednika izabran Radovan Karadžić.
11. siječnja , i 12. siječnja - Albanci organizirali Referendum o teritorijalnoj i političkoj autonomiji u Makedoniju.^[2]
15. siječnja - Europska unija priznaje neovisnost Slovenije i Hrvatske.
17. siječnja - Hrvatski veslački savez primljen u Međunarodnu veslačku federaciju. Veslanje je prvi sport u neovisnoj Hrvatskoj koji je primljen u odgovarajuću međunarodnu organizaciju.
21. veljače - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda šalje mirotvornu misiju UNPROFOR u Hrvatsku
23. veljače - Završetak zimskih olimpijskih igara u Albertvilleu.
1. travnja - Srpske paravojne postrojbe zauzimaju Bijeljinu, sukobi u Bosni i Hercegovini eskaliraju u rat.
6. travnja - Bosanski Srbi, kao odgovor na proglašenje neovisnosti Bosne i Hercegovine, započeli opsadu Sarajeva.
6. travnja - Albanski aktivisti u Makedoniji u gradu Struga proglasili Republiku Iliridu.^[3]
7. travnja - Sjedinjene Američke Države priznaju neovisnost Bosne i Hercegovine.
27. travnja - Proglašena Savezna Republika Jugoslavija, u čijem sastavu su Srbija i Crna Gora.
12. svibnja - Zapovjednik vojske bosanskih Srba postao general Ratko Mladić.
15. svibnja - Pokolj na planini Vlašiću: srpske agresorske snage ubile 14 zarobljenih pripadnika HVO-a Travnik.
22. svibnja - Republika Hrvatska primljena u Ujedinjene narode kao suverena i neovisna država.
30. svibnja - Ujedinjeni narodi proglašavaju opće sankcije protiv SR Jugoslavije.
15. lipnja - Dobrica Ćosić izabran za prvog predsjednika SR Jugoslavije.
15. lipnja - Predsjedništvo BiH proglasilo ratno stanje, objavilo opću mobilizaciju i uvelo radnu obvezu.
19. srpnja - pokrenut prvi internet backgammon server u realnom vremenu, FIBS
25. srpnja - 9. kolovoza - Održane XXV. Olimpijske igre u Barceloni.
12. kolovoza - Dotadašnja Republika srpskog naroda BiH dobiva naziv Republika Srpska.
17. studenog - Ostvarena prva hrvatska internetska veza prema svijetu, u sklopu tadašnjeg projekta a današnje ustanove CARNet.
15. prosinca - U prostorijama župne crkve u Novoj Biloj, koja je opkoljenim Hrvatima Lašvanske doline služila za zbrinjavanje ranjenika još od 19. listopada 1992., službeno osnovana ratna crkva-bolnica nazvana Franjevačka bolnica "Dr. fra Mato Nikolić"
20. prosinca - Slobodan Milošević osvaja drugi mandat na mjestu predsjednika Srbije.
29. prosinca - U Ženevi su se SAD i Rusija složile oko sporazuma START II, kojim se reducira strateško nuklearno naoružanje.

RođenjaUredi

Siječanj - ožujakUredi

1. siječnja - Jack Wilshere, engleski nogometaš
10. siječnja - Šime Vrsaljko, hrvatski nogometaš
19. siječnja - Mac Miller, američki reper
20. siječnja - Gökhan Töre, turski nogometaš
11. veljače - Taylor Lautner, američki glumac
13. veljače - Tino Sven Sušić, bosanskohercegovački nogometaš
14. veljače - Igor Lazić, hrvatski hokejaš na ledu
26. veljače - Mikael Granlund, finski hokejaš na ledu
21. ožujka - Robert Budak, hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac († 2019.)
23. ožujka - Kyrie Irving, australsko-američki profesionalni košarkaški igrač
25. ožujka - Borna Rendulić, hrvatski hokejaš na ledu

Travanj - lipanjUredi

6. travnja - Karla Šitić, hrvatska plivačica
7. travnja - Petar Franjić, australski nogometaš hrvatskog podrijetla
2. svibnja - Vanessa Mai, njemačka pjevačica hrvatskoga porijekla
15. travnja - John Guidetti, švedski nogometaš
30. travnja - Marc-André ter Stegen, njemački nogometni vratar
20. svibnja - Cate Campbell, australska plivačica
4. lipnja - Dino Jelusić, hrvatski pjevač
6. lipnja - Petar Trstenjak, hrvatski hokejaš na ledu
7. lipnja - Franka Batelić, hrvatska pjevačica
12. lipnja - Dominik Glavina, hrvatski nogometaš
15. lipnja - Mohamed Salah, egipatski nogometaš
24. lipnja - David Alaba, austrijski nogometaš

Srpanj - rujanUredi

22. srpnja - Selena Gomez, američka glumica i pjevačica
11. kolovoza - Allisson Lozz, meksička glumica i pjevačica
20. kolovoza - Demi Lovato, američka glumica i pjevačica
20. kolovoza - Matej Delač, hrvatski nogometni vratar
22. kolovoza - Ema Burgić, bosanskohercegovačka tenisačica
28. kolovoza - Hanna Huskova, bjeloruska skijašica
30. kolovoza - Filip Ivić, hrvatski rukometni vratar
9. rujna - Stipe Mandalinić, hrvatski rukometaš
20. rujna - Safura Alizade, azerbejdžanska pjevačica i saksofonistica
27. rujna - Granit Xhaka, švicarski nogometaš albanskoga porijekla

Listopad - prosinacUredi

18. listopada - Sandro Obranović, hrvatski reprezentativni rukometaš
24. listopada - Katarina Strahinić, hrvatska glumica
31. listopada - Vanessa Marano, američka glumica
5. studenog - Marco Verratti, talijanski nogometaš
9. studenog - Marko Bencun, hrvatski nogometaš
16. studenog - Marcelo Brozović, hrvatski nogometaš
23. studenog - Miley Cyrus, američka glumica i pjevačica

SmrtiUredi

Siječanj - ožujakUredi

3. siječnja - Judith Anderson, australska glumica (* 1897.)
27. siječnja - Ivica Čuljak, hrvatski pjevač (* 1960.)
12. veljače - Marijan Kunšt, hrvatski operni pjevač (* 1924.)
20. veljače - Dick York, američki glumac (* 1928.)
25. veljače - Zlatko Celent, hrvatski veslač (* 1952.)
28. veljače - Ljubo Benčić, hrvatski nogometaš i trener (* 1905.)
1. ožujka - Karlo Štajner, hrvatski publicist, autor knjige 7000 dana u Sibiru (* 1902.)
2. ožujka - Sandy Dennis, američka glumica (* 1937.)
6. ožujka - Krešimir Kovačević, hrvatski muzikolog i leksikograf (* 1913.)
6. ožujka - Alojz Benac, bosanskohercegovački arheolog i povjesničar (* 1914.)
11. ožujka - Stjepan Bartolović, bački hrvatski jezikoslovac (* 1909.)

Travanj - lipanjUredi

6. travnja - Isaac Asimov, američki pisac fantastike i biokemičar (* 1920.)
8. travnja - Daniel Bovet, talijanski farmakolog, nobelovac (* 1907.)
10. travnja - Sam Kinison, američki glumac i komičar (* 1953.)
12. travnja - Ilario Bandini, talijanski proizvođač automobila (* 1911.)
20. travnja - Benny Hill, britanski glumac (* 1924.)
21. travnja - Louis Diercxsens, belgijski hokejaš na travi (* 1898.)
27. travnja - Olivier Messiaen, francuski skladatelj i orguljaš (* 1908.)
6. svibnja - Marlene Dietrich, njemačko-američka glumica i pjevačica (* 1901.)
12. svibnja - Robert Reed, američki glumac (* 1932.)
30. svibnja - Karl Carstens, njemački političar (* 1914.)
31. svibnja - Walter Neugebauer, autor stripova (* 1921.)
31. svibnja - Robert Ivušić, hrvatski ratni dragovoljac (* 1973.)
16. lipnja - Ivan Pančić, bački hrvatski književnik (* 1933.)
21. lipnja - Li Xiannian, kineski predsjednik (* 1909.)
27. lipnja - Mihail Talj, sovjetsko-latvijski šahist (* 1936.)

Srpanj - rujanUredi

1. srpnja - Niels Heilbuth, danski hokejaš na travi (* 1906.)
7. srpnja - Andrija Andabak, hrvatski vojnik (* 1956.)
15. srpnja - Hammer DeRoburt, nauruski predsjednik (* 1922.)
28. srpnja - Antun Mladen Vranješ, hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik (* 1943.)
29. srpnja - Jovan Rašković, pobunjenički srpski političar iz Hrvatske (* 1929.)
8. kolovoza - John Kordic, američki hokejaš na ledu (* 1965.)
9. kolovoza - Blaž Kraljević, zapovjednik HOS-a u Hercegovini (* 1947.)
22. kolovoza - Ljubo Kokeza, hrvatski nogometaš (* 1920.)
25. kolovoza - Mate Demarin, hrvatski pedagog (* 1899.)
26. kolovoza - Đurđica Barlović, hrvatska pjevačica (* 1950.)
2. rujna - Barbara McClintock, američka genetičarka i nobelovka (* 1902.)
3. rujna - Bruno Bjelinski, hrvatski skladatelj (* 1909.)
11. rujna - Stojan Vujnović, hrvatski vojni zapovjednik (* 1953.)
12. rujna - Anthony Perkins, američki glumac (* 1932.)
13. rujna - Božidar Rašica, hrvatski arhitekt, slikar (* 1912.)

Listopad - prosinacUredi

3. listopada - Drago Galić, hrvatski arhitekt (* 1907.)
8. listopada - Willy Brandt, njemački političar i državnik (* 1913.)
20. listopada - Ivan Focht, hrvatski filozof (* 1927.)
21. listopada - Ante Ciliga, hrvatski političar (* 1898.)
22. listopada - Cleavon Little, američki glumac (* 1939.)
2. studenoga - Jerko Fućak, hrvatski teolog, bibličar, franjevac (* 1932.)
5. studenoga - Arpad Elo, mađarski šahist (* 1903.)
7. studenoga - Aleksandar Dubček, slovački političar (* 1921.)
25. studenoga - Joseph Arthur Ankrah, ganski predsjednik (* 1915.)
8. prosinca - Smail Šikalo, bosanskohercegovački vojnik (* 1967.)
17. prosinca - Dana Andrews, američki glumac (* 1909.)
18. prosinca - Vojin Bakić, hrvatski kipar (* 1915.)
20. prosinca - Harald Huffmann, njemački hokejaš na travi (* 1908.)
24. prosinca - Peyo, belgijski crtač stripa (* 1928.)
24. prosinca - Stella Skopal, hrvatska kiparica i keramičarka (* 1904.)
30. prosinca - Mihailo Lalić, crnogorski književnik (* 1914.)

Nepoznat datum smrtiUredi

Svend Jørgensen, danski hokejaš na travi (* 1904.)
Enver Krupić, bosanskohercegovački slikar (* 1911.)
Ivan Rukavina, hrvatski vojni zapovjednik i političar (* 1912.)
Mirko Slade Šilović, hrvatski pjesnik (* 1916.)
Neven Šegvić, hrvatski arhitekt (* 1917.)
Ivan Focht, hrvatski i bosanskohercegovački filozof (* 1927.)
Fuad Muhić, bosanskohercegovački znanstvenik, sveučilišni nastavnik, filozof, pravni stručnjak i političar iz Sarajeva (* 1941.)
Luka Blažanović, hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik (* 1957.)

Nobelova nagrada za 1992. godinuUredi

Vanjske povezniceUredi

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: 1992.

IzvoriUredi

↑ "Vjesnik", Zagreb, 14. siječnja 1992., stranica 2.: "Otvoreno pismo dr. Franji Tuđmanu, predsjedniku Republike Hrvatske" - MIljenko Jergović - književnik, dr. Ivo Komšić - profesor, Ivan Kordić - književnik, Ivan Lovrenović - književnik, Mile Stojić - književnik
↑ https://books.google.ba/books?id=2ycTQOISqWQC&pg=PA82&redir_esc=y#v=onepage&q&f=true
↑ https://books.google.ba/books?id=b3fLRcHYSVAC&pg=PA399&redir_esc=y#v=onepage&q&f=true

[1] "Vjesnik", Zagreb, 14. siječnja 1992., stranica 2.: "Otvoreno pismo dr. Franji Tuđmanu, predsjedniku Republike Hrvatske" - MIljenko Jergović - književnik, dr. Ivo Komšić - profesor, Ivan Kordić - književnik, Ivan Lovrenović - književnik, Mile Stojić - književnik

[2] ttps://books.google.ba/books?id=2ycTQOISqWQC&pg=PA82&redir_esc=y#v=onepage&q&f=true

[3] ttps://books.google.ba/books?id=b3fLRcHYSVAC&pg=PA399&redir_esc=y#v=onepage&q&f=true

[1]

[2]

[3]