Ujedinjeni narodi

međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu
(Preusmjereno s UN)
Ujedinjeni narodi1)
Zastava Ujedinjenih naroda
Zastava Ujedinjenih naroda

Države članice UN-a

Službeni jezici arapski, engleski, francuski, mandarinski, ruski, španjolski
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres
Osnivanje 24. listopada 1945.
Broj članica 193
Sjedište New York
Službena stranica Ujedinjeni narodi

1) Službeni nazivi:

United Nations | Organisation des Nations unies | Naciones Unidas | Организация Объединённых Наций | 联合国 | امم متحدة

Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu.[1] Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu.

UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, naslijeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta.[2]

Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja.[3] Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka.

UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a.

Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Povijest djelovanjaUredi

Političari vodećih savezničkih država već su tijekom rata razmišljali o osnivanju međunarodne organizacije koja će nakon završetka rata brinuti o očuvanju mira u svijetu i sprječavati izbijanje novih ratnih sukoba. Smatrali su da će poslijeratne probleme rješavati zajedničkim snagama kao što su to činili za vrijeme Drugog svjetskog rata. U vrijeme završnih ratnih operacija u San Franciscu osnovana je Organizacija ujedinjenih naroda. Glavni inicijator stvaranja ove organizacije bile su Sjedinjene Američke države. Osnivačkoj skupini UN -a bilo je nazočno 50 zemalja. Donesena je Povelja Ujedinjenih naroda koja je stupila na snagu 24. listopada 1945., pa se tog datuma obilježava Dan ujedinjenih naroda.

Izgradnja sjedišta UN-a u New YorkuUredi

Nakon osnivanja Ujedinjenih Naroda 24. listopada 1945. godine, Kongres SAD-a 11. prosinca 1945. godine službeno je pozvao Ujedinjene Narode da uspostave svoje sjedište na tlu Sjedinjenih Američkih Država. Privremeno sjedište ureda bilo je u prostorijama Hunter Collegea u Bronxu, New York. Prvo službeno sjedište Ujedinjenih Naroda bilo je na Long Islandu (preko puta Manhattana), New York, u dijelu velike tvornice žiroskopa kod gradića Lake Success. Ujedinjeni Narodi su odande djelovali od 1945. do 1952. godine.[4]

Veliki broj američkih gradova je ubrzo ponudio da bude "prijestolnica svijeta", između ostalih Boston, Atlantic City, Chicago, Denver; Philadelphia; San Francisco, Miami; Cincinnati, New Orleans i St. Louis. Samo su s područja Nove Engleske pristigle čak 23 ponude.

U prosincu 1946. godine krupni kapitalist John D. Rockefeller Jr. ponudio je darovati šest blokova na Manhattanu u svrhu izgradnje zgrade za sjedište Ujedinjenih Naroda. Nakon samo četiri dana Glavna skupština Ujedinjenih Naroda prihvatila je tu ponudu, vrijednu 8,5 milijuna tadašnjih dolara (preko 120 milijuna USD, u vrijednosti iz 2020. godine[5]), a 26. lipnja 1947. godine između Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenih Naroda sklopljen je ugovor kojim je uređen posebni pravni status sjedišta UN na Manhattanu.[6]

Već početkom 1947. godine u Rockefeller Centru u New Yorku počeo je raditi Odbor za dizajn kojega je sačinjavalo 10 međunarodnih arhitekata kojem je predsjedao znameniti američki arhitekt Wallace K. Harrison.[7] U timu je sudjelovao veliki francuski arhitekt Le Corbusier, koji nije imao status jedinog autora, ali je kasnije tvrdio da je u suštini sjedište izgrađeno prema njegovom konceptu.[8]

U proljeće 1951. godine dovršena je 39-katna zgrada tajništva, a zgrada za Generalnu skupštinu završena je 1952. godine. Godine 1961. donacijom Zaklade Ford sagrađena je na lokaciji sjedišta još i zgrada knjižnice.[9]

Način djelovanja i organizacijaUredi

Glavni organi UN-a su Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo.

  • Opća skupština UN-a ima najviše nadležnosti, raspravlja o svim pitanjima iz osnivačke povelje, odlučuje o sastavu svih organizacija, proračunu, primanju novih članica i imenovanju novog tajnika.
  • Vijeće sigurnosti najvažnija je organizacija UN-a jer je odgovorno za očuvanje mira i sigurnosti u svijetu. Ima pet stalnih članica s pravom veta (SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Rusija i Kina) i deset nestalnih članica koje bira Opća skupština na dvije godine po regionalnom načelu. Za potrebe očuvanja mira u svijetu Vijeće sigurnosti raspolaže tvz. "plavim kacigama", koje uz oružane snage čine vojni i civilni promatrači.
  • Ekonomsko i socijalno vijeće kao organ Opće skupštine usklađuje djelatnost UN-a i specijaliziranih organizacija koje djeluju na gospodarskim, socijalnim, kulturnim, humanitarnim, obrazovnim, zdravstvenim i drugim područjima.
  • Međunarodni sud osnovan je 1945. godine osnivačkom poveljom UN-a. Djeluje u Haagu, a čini ga petnaest sudaca koje biraju Opća skupština i Vijeće sigurnosti, s mandatom od devet godina. Nadležan je za pitanja određena osnivačkom poveljom i za probleme koje mu predlože članice.

Službeni jezici i komunikacijaUredi

Službeni jezici Ujedinjenih naroda su: engleski, francuski, španjolski, ruski, mandarinski i arapski. Radni jezici Vijeća sigurnosti su isključivo engleski i francuski. Njemački od 1972. godine uživa status "dokumentacijskog" jezika, te se sve odluke, akti, ugovori, sporazumi, izvješća i druga dokumentacija prevode i na njemački.

FinanciranjeUredi

Ujedinjeni Narodi financiraju se novcem kojeg svaka od članica uplati da bi bila dio UN-a (članarina) te preko dobrovoljnih priloga. Glavna skupština UN-a odobrava regularni proračun i odlučuje kolika je članarina svakoj od članica. Udio svake članice u proračunu određuje se prema posebnim ekonomskim mjerilima, a jedno od njih je BDP članice te prosječna primanja po građaninu.[10]

Veliki dio UN-ovog proračuna koristi se za financiranje glavnih mirovnih misija te za sigurnost, a ovaj budžet je potpuno odvojen od središnjeg proračuna organizacije koji se koristi za strukturna pitanja i financiranje drugih agencije UN-a. Proračun za mirovne misije za 2015./2016. godinu iznosio je 8,27 milijarda dolara. Koristio se za financiranje ukupno 82 318 vojnika koji su raspoređeni u 15 misija diljem svijeta.[11]

Posebni UN-ovi programi (pr. UNICEF, prehrambeni program) ne financiraju se iz središnjeg proračuna nego se u potpunosti financiraju dobrovoljnim prilozima koje uplate države ili građani.[12][13]

Utjecaj velikih silaUredi

IzvoriUredi

  1. Society, National Geographic. 23. prosinca 2012. international organization. National Geographic Society (engleski). Pristupljeno 4. ožujka 2022.
  2. Nations, United. Member States. United Nations (engleski). Pristupljeno 4. ožujka 2022.
  3. Our history. United Nations Peacekeeping (engleski). Pristupljeno 4. ožujka 2022.
  4. Nations Encyclopedia. United Nations Headquarters - The headquarters buildings (engleski). Pristupljeno 30. studenoga 2020.
  5. US Inflation Calculator. Pristupljeno 30. studenoga 2020.
  6. Agreement regarding the Headquarters of the United Nations, signed at Lake Success, on 26 June 1947, and approved by the General Assembly of the United Nations, on 31 October 1947 (PDF) (engleski). Treaties.un.org. Pristupljeno 30. studenoga 2020.
  7. Oscar Niemeyer and the United Nations Headquarters (engleski). Ujedinjeni Narodi. Pristupljeno 30. studenoga 2020.
  8. Le Corbusier's Grand Designs: the UN Headquarters New York (engleski). Phaidon. Pristupljeno 30. studenoga 2020.
  9. Katherine Landes. 14. lipnja 2016. History of New York City (engleski). The mission of the Teaching, Learning, and Technology Center (TLTC), State University of New York. Pristupljeno 30. studenoga 2020.
  10. Fifth Committee Approves Assessment Scale for Regular, Peacekeeping Budgets, Texts on Common System, Pension Fund, as it Concludes Session (Press Release). United Nations. 22. prosinca 2006. Pristupljeno 8. studenoga 2013.
  11. United Nations Peacekeeping Operations. United Nations. 2009-02-29 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  12. Where Your Money Goes. World Food Programme. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. studenoga 2013. Pristupljeno 9. studenoga 2013.
  13. Overall funding trends. UNICEF. 21. siječnja 2003. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. studenoga 2013. Pristupljeno 2. siječnja 2018.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Ujedinjeni narodi.


  Nedovršeni članak Ujedinjeni narodi koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.