Bobota

Bobota (srpski: Бобота) je naselje u istočnoj Hrvatskoj, u sastavu Općine Trpinja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Naselje je smješteno u središtu trokuta koji čine Vinkovci, Vukovar i Osijek u izrazito ravničarskom području nekadašnje močvare Palača. Bobotski kanal, prvi veliki projekt vodene regulacije na prostoru Hrvatske u razdoblju poslije raspada Rimskog Carstva, nosi naziv po ovome selu.

Bobota
Bobota na karti Hrvatska
Bobota
Bobota
Bobota na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Vukovarsko-srijemska
Općina/Grad Trpinja
Najbliži (veći) grad Vukovar
Zemljopisne koordinate 45°25′19″N 18°51′22″E / 45.422°N 18.856°E / 45.422; 18.856
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 1651
 - Broj domaćinstava 530
Pošta 32225 Bobota
Pozivni broj +385 032
Autooznaka VU
Bobota na karti Vukovarsko-srijemska županija
Bobota
Bobota
Bobota na zemljovidu Vukovarsko-srijemske županije
Бобота колаж.png
Kolaž fotografija iz Bobote

StanovništvoUredi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 1651 stanovnika[1] te 530 obiteljskih kućanstava.[2]

Kretanje broja stanovnika 1857. – 2001.[3]


Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela područja koji je pripojen naselju Klisa, grad Osijek (Osječko-baranjska županija). Do 1981. sadrži dio podataka naselja Klisa.

PovijestUredi

Najstariji spomen naselja zabilježen je 1269. godine. Prva publikacija o naselju objavljena je 1750. godine.[4]

U razdoblju po okončanju Drugog svjetskog rata zabilježen je vrlo rani otpor politici kolektivizacije koju je nova vlast dijelom provodila u razdoblju prije raskola Tita i Staljina. 1945. nepoznata je osoba u Boboti ispisala grafit „Kralju Petre, dođi nam do žetve, jer nam Tito odnese sve žito”.[5]

U kasnom studenom 2021. godine mediji su izvijestili kako su u Boboti, na divljem odlagalištu uz šumu blizu puta između sela i susjednog Pečatina, pronađeni posmrtni ostaci deset žrtava iz razdoblja Domovinskog rata.[6]

GospodarstvoUredi

Većina stanovništa bavi se poljoprivredom, od čega najvećim dijelom ratarstvom i stočarstvom, a razvijena je i proizvodnja stočne hrane.

Poznate osobeUredi

SpomeniciUredi

U središtu Bobote nalazi se pravoslavna crkva posvećena svetom velikomučeniku Georgiju, građena od 1763. do 1778. godine. Također, nedaleko od crkve nalazi se i spomenik palim borcima i žrtvama fašizma iz Drugog svjetskog rata.

KulturaUredi

U selu od 1970. godine djeluje kulturno-umjetničko društvo "Đoko Patković". U njegovoj organizaciji održava se "Vidovdanski sabor", na kojem sudjeluju brojne folklorne grupe, a pored folklora zastupljeni su i razni drugi programi (izložbe slika, starih zanata, tradicionalnih jela itd.)[7].

ŠportUredi

IzvoriUredi

  1. Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr, pristupljeno 10. listopada 2015.
  2. Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr, pristupljeno 10. listopada 2015.
  3. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr, pristupljeno 10. listopada 2015.
  4. Pravoslavni hramovi u Boboti i Bijelom Brdu. Srbi.hr, Zajedničko vijeće općina. 20. travnja 2018. Pristupljeno 3. rujna 2021.
  5. Ivo Goldstein, Slavko Goldstein. 2020. Tito. Profil. Zagreb. str. 493. ISBN 978-953-313-750-6
  6. U Boboti pronađeni posmrtni ostaci deset osoba, smatra se da potječu iz Domovinskog rata. Hrvatska radiotelevizija. 26. studenoga 2021. Pristupljeno 26. studenoga 2021.
  7. Općina Trpinja: Kulturna udruženja, opcinatrpinja.hr, pristupljeno 10. listopada 2015.


   Nedovršeni članak Bobota koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.